Eksperti Ministarstva javne uprave pripremili su ljetos Nacrt zakona o državnim službenicima i namještenicima. Nacrt ovog veoma važnog propisa, koji će zamijeniti akt iz 2011. godine, nije dobio zaslužen odjek u javnosti. Nakon konsultacija sa Evropskom komisijom, očekuje se da će Predlog zakona biti spreman na jesen. Glavne novine u Nacrtu zakona su obavezna profesionalizacija visokog rukovodnog kadra i što propis omogućava znatno lakše otpuštanje državnih službenika i namještenika.
Novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima predviđa obavezno godišnje ocjenjivanje državnih službenika ali i njihovih šefova. Državnom službeniku, odnosno namješteniku koji je ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava” prestaje radni odnos, danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.
Dosadašnjim zakonskim rješenjem, put do otkaza je bio teži jer je službenik dva puta trebao da bude negativno ocijenjen kako bi mu se uručio otkaz.
Što se tiče prestanka radnog odnosa po sili zakona, propis je veoma sličan onom od prije šest godina.
Iz Ministarstva javne uprave objašnjavaju koje su još novine u zakonu.
“Predloženim rješenjima u Nacrtu zakona o državnim službenicima i namještenicima uvodi se niz novina u oblasti zapošljavanja, skraćuju se i pojednostavljuje procedure zapošljavanja, te unapaređuju interne procedure transfera kadrova između i unutar državne uprave, unapređuje sistem nagrađivanja, poseban akcenat je stavljen na veću profesionalizaciju visokog rukovodnog kadra”, saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva javne uprave
Brojne novine
Nacrtom zakona, između ostalog, predlaže se da Disciplinska komisija za teže povrede službene dužnosti ima predsjednika i najmanje osam članova koje Vlada imenuje na period od pet godina i da oni funkciju obavljaju profesionalno.
Takođe, predlaže se da predsjednik i članovi Komisije za žalbe tu funkciju obavljaju profesionalno.
“Predlaže se da se za starješine organa i visoko rukovodni kadar, provjera sposobnosti vrši putem posebno strukturiranog intervjua, kojem prethodi izrada programa rada koji sadrži predlog organizacije posla u organu sa indikatorima za unaprijeđenje rada, i predlaganje u roku od 15 dana od dana prijema liste za izbor i izvještaja o ocjenjivanju, kandidata za starješinu organa, odnosno lica koje vrši poslove visoko rukovodnog kadra”, kažu iz Ministarstva.
Glavna zamjerka dosadašnjem sistemu je partijsko zapošljavanje državnih službenika, naročito visokog rukovodnog kadra. Novi zakon nastoji da ukloni negativne posljedice te neslavne prakse.
“Nacrtom zakona se predviđa uvođenje tzv. kompentencija po ugledu na pozitivne evropske prakse, te uvođenje obuke za sve rukovodioce (starješine, visoko rukovodni kadar, ekspertsko rukovodni kadar) koji nemaju radnog iskustva na poslovima rukovođenja na način da se propisuje obaveza da u roku od šest mjeseci od dana donošenja odluke, prođu obavezan program obuke za rukovodioce. Na ovaj način se omogućava licima koja dolaze iz drugih sektora i koji nemaju iskustvo rada u državnoj upravi da steknu iskustvo u oblasti rukovođenja”, navode iz Ministarstva.
Obavezna obuka za rukovodioce i provjera sposobnosti
Ukoliko novi rukovodioci, što je čest slučaj u crnogorskoj praksi, nemaju radnog iskustva na poslovima rukovođenja, dužni su da u roku od šest mjeseci od dana donošenja odluke, pohađaju obavezan program obuke za rukovodioce.
Propis predviđa da kandidati za rukovodioce koji ispunjavanju uslove oglasa podliježu obaveznoj provjeri sposobnosti za vršenje poslova radnog mjesta. Provjeru sposobnosti vrši komisija koju obrazuje organ za upravljanje kadrovima i čine je predstavnik organa za upravljanje kadrovima, predstavnik državnog organa koji je, po pravilu, rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se vrši popunjavanje radnog mjesta i stručno lice iz odgovarajuće oblasti obrazovanja.
“Provjera sposobnosti vrši se pisanim testiranjem i usmenim intervjuom, a može se vršiti i na drugi odgovarajući način”, piše u nacrtu propisa.
Sprovođenje javnog konkursa za rukovodioce
Provjeru kompetencija kandidata za visoki rukovodni kadar vrši komisija koju obrazuje organ za upravljanje kadrovima i čine je starješina organa za upravljanje kadrovima, starješina organa u kojem se zasniva radni odnos i renomirani stručnjak u oblasti rada državnog organa u kojem se zasniva radni odnos.
“Renomiranog stručnjaka određuje starješina organa za upravljanje kadrovima sa liste koju utvrđuje organ za upravljanje kadrovima, u skladu sa aktom kojim se uređuje način obavezne provjere sposobnosti i način ocjenjivanja kandidata za vršenje poslova radnog mjesta u državnom organu. Provjera kompetencija vrši se putem posebno strukturiranog intervjua, tokom kojeg kandidat izlaže predlog plana i organizacije rada. Na druga pitanja u vezi sprovođenja javnog konkursa i utvrđivanja i dostavljanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na popunu radnih mjesta državnih službenika i namještenika”, poručuju iz Ministarstva.
Propis predviđa i šta će se desiti sa službenikom ukoliko dođe do ukidanja nekog državnog organa.
“Osnovni pristup u ovom slučaju je zaštita državnog sluţbenika ili namještenika korišćenjem instituta raspolaganja i stavljanja u funkciju internog tržišta rada kako bi se pod zakonom utvrđenim uslovima, rokovima i procedurama mogli radno angažovati, budući su u njihov stručni razvoj već uložena sredstva, a za potrebe državnih organa u njihovom stepenu obrazovanja treba primati nove ljude. U tom pravcu idu i rješenja prema kojima bi se državni službenici i namještenici koji ne mogu biti raspoređeni stavljali na raspolaganje do obezbjeđenja odgovarajućeg raspoređivanja, a najduže šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje”, piše u nacrtu propisa.
Nacrt Zakona o državnim službenicima i namještenicima i namještenicima pripremilo je Ministarstvo javne uprave koji je Vlada i utvrdila na sjednici održanoj u junu, a javna rasprava je trajala do početka avgusta.
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović saopštila je ranije da se zakon nakon završene javne rasprave, I usaglašavanja sa Evropskom komisijom priprema za razmatranje na Vladi. Ona je kazala da će nova rješenja u Zakonu o državnim službenicim I namještenicima biti od presudnog značaja za kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi.
Iz Evropske komisije i stručne javnosti odavno se upozorava da Crna Gora ima “nedostatak administrativnih kapaciteta“ što praktično znači da nemamo dobre i stručne službenike. Da li će se novim propisom što poboljšati, ostaje da se vidi…
