Kada pomislite na spavanje, sigurno vam je prva asocijacija ’noć’ (nekima je i poslijepodnevna dremka). Prosječna osoba spava 7-10 sati dnevno (po istraživanju National Sleep Foundation). Kada saberete dane koje ste preživjeli i sate koje ste proveli u nesvjesnom stanju spavajući, dobićete poražavajući rezultat da ste trećinu života prespavali. San je preko potreban, tu nema dileme, ali može li se spavati manje, a da se postigne isti ’regenerišući’ efekat na organizam? Savremeni naučnici tvrde da ima i vrijedi ih poslušati.
Ti isti naučnici spavanje su podijelili u nekoliko tipova i naveli koristi od svakog. Ali, došli do zaključka da je spavanje nekoliko puta dnevno u kraćim razmacima daleko djelotvornije za ljudski organizam. I ne samo što se regeneracije tiče, već i boljeg raspoloženja i ’bržih’ vijuga.
Monofazno, ili spavanje koje primjenjuje većina, je noćno spavanje. Podrazumijeva da se u krevet odlazi oko 23h, spava od 7-10 sati i ustaje ujutru. Tokom ovakvog spavanja u određenim periodima tokom noći nekoliko puta ulazimo u REM fazu (Rapid Eye Movement) koja je veoma važna i tokom koje se tijelo ponaša gotovo kao u budnom stanju, a ’resetuju se’ receptori jer se ’isključuju’ neurotransmiteri seratonin, histamin i norepinefrin. Smatra se da ulazimo u REM fazu na svakih 45-75 minuta.
Bifazno spavanje je ono kada se opet držite noćnog spavanja kao glavnog (5-6 sati), ali danju odrijemate 20, 60 ili 90 minuta. Kad saberete, i ovakvo spavanje traži isto vremena kao i ono prvo. Naučnici posebno savjetuju ovakvo spavanje jer su dokazali da povoljno utiče na zdravlje, umanjuje stres i povećava moždanu aktivnost i produktivnost. Kažu:“Ako ovako spavate, bićete pametniji!“
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Sljedeći načini spavanja su svakako primamljivi svakome ko spavanje smatra gubitkom vremena (jer ima pametnija posla) i trudi se da spava što manje. Kako bi ovakvi spavači mogli da spavaju, a da pri tom ne izgube mnogo vremena i svoje telo regenerišu i odmore kako treba?
Opcija 1– 3.5 sata spavanja noću i tri puta po 20 minuta danju (u pravilnim razmacima). Recimo, uveče legnete oko 21h i spavate do 00.30, zatim 20 minuta odspavate u 4.10h, zatim u 8.10h i u 14.40h. Za ovakve spavače savjet je da u periodu od 3-6.30h ne spavaju jer je tada, kako naučnici kažu ’veliki prirodni pritisak na REM“.
Opcija 2– vjerovatno je najteže navići se na ovakav ritam spavanja i malo je ljudi čijem dnevnom ritmu odgovara. Podrazumijeva da se spava četiri puta dnevno po pola sata u pravilnim razmacima. Ima i spavača koji spavaju sat i po, zatim dva puta po 30 minuta i jednom po 20 i postižu iste rezultate.
Opcija 3– šest puta dnevno po 20 minuta što je ukupno samo dva sata dnevno. Veoma je važno da se prati pravilan ritam spavanja tokom 24 sata. Inače, ljudi koji žive ovakvim ritmom spavanja kažu da imaju veoma jasne, snažne i lucidne snove.
Kako god da želite da promijenite svoj ritam spavanja, spremite se na period adaptacije od bar 15 dana. Ako legnete u vrijeme kada treba da zaspite, a ne spava vam se (što će se sigurno dešavati u početku), ne odustajte, ostanite da ležite zatvorenih očiju. Vremenom, vaš će san ’leći na svoje mjesto’ i prirodno će vam se spavati u vrijeme kada treba da spavate. Sve je stvar navike i discipline, pa i spavanje. Pitanje je samo da li ste spremni na radikalne promjene u životu i da li svoj aktuelni način života možete da prilagodite željenom ritmu spavanja.
Bizlife
