Današnji sastanak američke centralne banke, Federalnih rezervi (14. decembra), a potom i Evropske centralne banke (ECB) samo dan kasnije, gotovo sigurno će rezultirati novim povećanjem referentnih kamatnih stopa, slažu se profesori Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić i Branko Živanović, koji za Biznis.rs analiziraju domete i posljedice takve monetarne politike.
„Očekivanja američkog tržišta kapitala, na osnovu kalkulacija koje primjenjuje, jesu da će ključne kamatne stope u SAD ići do nivoa od pet procentnih poena u 2023. godini, dok tržišni učesnici u Evropi računaju da će kamate biti na nivou od oko tri procentna poena, što sve ukazuje na to da će na predstojećim sastancima Feda i Evropske centralne banke (ECB) vrlo vjerovatno uslijediti povećanje kamatnih stopa“, ocijenio je u razgovoru za Biznis.rs Mališa Đukić.
On podseća da se Evropa razlikuje od SAD po dinamici povećanja kamata zbog straha od recesije, odnosno usporavanja privrednog rasta kao posledice takve politike.
Skreće pažnju i na to da nisu još dovoljno jasni signali do kog nivoa bi kamate u Evropi mogle da rastu, pošto zvaničnici ECB prilagođavaju odluke na osnovu podataka o makroekonomskim i privrednim kretanjima.
„Iako tržišta očekuju da će se u Evropi ključne kamatne stope kretati oko tri odsto, konačna odluka ECB zavisiće od podataka koje budu imali na raspolaganju, dok je u SAD to dosta jasnije – otprilike se ide na 4,75 odnosno pet procentnih poena za 2023. godinu, sa očekivanjem da će od druge polovine naredne godine doći do postepenog popuštanja, a od kraja 2023. vrlo vjerovatno i do postepene relaksacije monetarne politike u SAD“, procijenio je Đukić.
Šef katedre za ekonomiju i finansije Beogradske bankarske akademije Branko Živanović procjenjuje da će referentne kamatne stope Feda i ECB rasti do kraja prvog kvartala 2023. godine za 0,25 do 0,5 procentnih poena.
„U tom periodu treba očekivati blagi porast referentnih kamatnih stopa, prevashodno ‘diktiran’ iz SAD, pre svega zato što će se nastaviti sa restriktivnom monetarnom politikom. Plan je da se ‘likvidira’ višak kreiranog novca, da se amortizuje njegov uticaj i da novac poskupi kako bi se smanjila stopa rasta inflacije“, kaže Živanović za Biznis.rs i dodaje da će inflacija izvjesno rasti do marta naredne godine, a sa njom i referentne, kao i kamatne stope komercijalnih banaka, poput euribora ili belibora.
„Ukoliko bi se, međutim, nastavilo sa politikom suzbijanja inflacije isključivo politikom skupog novca, odnosno podizanjem referentnih kamatnih stopa, to bi moglo da izazove negativne efekte po privredni sektor i stanovništvo, kroz rast nenaplativih potraživanja (NPL). Zato smatram da od kraja prvog kvartala treba očekivati u najmanju ruku stabilizaciju njihovog nivoa, a potom čak i smanjenje referentnih stopa, kako bi se rekreirala kreditna politika banaka, koja bi kroz olakšanje potrošnje stanovništva podstakla tražnju i tako ponovo pokrenula privrednu aktivnost“, istakao je Živanović.
Upozorava, međutim, da to neće riješiti ključni problem – inflaciju, pa očekuje povratak ‘inflatornih sekvenci’ već dva kvartala posle „popuštanja“ monetarnog kaiša.
„Inflacija se ne može rešiti jednim potezom, niti rješenje leži samo u domenu monetarne politike. Razlozi za njenu pojavu datiraju od 2008. i 2009. godine, postojali su i prije covid krize i krize cijene energenata kao posljedice sukoba u Ukrajini. Inflacija je samo menjala oblik da bi u posljednjih godinu i po dana metastazirala, ali uvjeren sam da neće doći do hiperinflacije niti do stagflacije, već će se brže smjenjivati procikilčne i politike monetarnog zatezanja u pokušaju da se održi stabilnost„, zaključio je Živanović.
