Upravno vijeće Evropske centralne banke na jučerašnjoj je sjednici očekivano povećalo tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova.
U skladu sa navedenim kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja povećana je na 2,5%, kamatna stopa za mogućnost posuđivanja na kraju dana na 2,75%, a depozitna kamatna stopa na 2%. Iako će se odluke o budućim promjenama kamatnih stopa donositi na osnovu najnovijih dostupnih podataka (posebno o inflaciji) ESB je jasno istakla izglede značajnih povećanja stabilnim tempom. Navedeno implicira, da je sasvim realno očekivati ponovno podizanje ključnih kamatnih stopa za dodatnih 50 baznih bodova na sastanku u februaru 2023.
Podizanje kamatnih stopa i retorika ECB-a posljedica je trenutnih i očekivanih inflatornih pritisaka budući da je na jučerašnjem sastanku ynačajno naviše revidirana i očekivana stopa inflacije, dok su izgledi rasta ekonomije euro područja smanjeni uz izglednu kratkotrajnu i blagu recesiju na kraju ove te početkom sljedeće godine. Najnovija revizija predviđa prosječnu stopu inflacije od 8,4% u 2022., 6,3% u 2023. te dalje smanjenje na 3,4% u 2024. i 2,3 % u 2025. Time su se prognoze ESB-a sasvim približile već postojećim našim očekivanjima.
Srednjoročno gledano, ciklus podizanja kamatnih stopa trebao bi se usporiti na 25bb, a potom i napustiti nakon što se dostigne određeni nivo. Međutim, ECB se još uvijek suzdržava od naznaka do kojeg će nivoa biti podignute kamatne stope (tzv. terminalna stopa). No, kraj ciklusa podizanja kamatnih stopa zasigurno će biti u restriktivnom području i tu će se zadržati duže vrijeme, a sve s ciljem da se stopa inflacije vrati prema ciljanom nivou od 2%.
Osim ključnih kamatnih stopa, dalje zaoštravanje monetarne politike odvijaće se i kroz politiku upravljanja odnosno smanjenja bilansa centralne banke. Od početka marta 2023., portfolio programa otkupa hartija od vrijednosti (engl. asset purchase programme, APP) smanjivaće se umjerenom i predvidljivom dinamikom za prosječno 15 milijardi eura mjesečno. Dakle, neće se u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Ukupni će se volumen tako do kraja juna smanjiti za 60 milijardi eura na oko 3.195 milijardi eura.
Dospijeća u okviru APP-a iznosiće ukupno 131 milijardu EUR između marta i juna 2023., reinvestiranja će prema tome iznositi 71 milijardu eura, što odgovara udjelu reinvestiranja od 54%. ESB još uvijek ostavlja otvorenim dalji tempo smanjenja. Dalji detalji o smanjenju APP portfelja biće objavljeni u februaru. Smatramo da je aktivna rasprodaja obveznica malo vjerovatna u skoroj budućnosti. Što se tiče portfelja PEPP-a, retorika ESB-a nije se promijenila. Vrijednosni papiri stečeni u okviru PEPP-a i dalje se namjeravaju u potpunosti reinvestirati barem do kraja 2024.
Nadalje, smanjeno jedirektno snabdijevanje banaka likvidnošću putem operacija refinansiranja (TLTRO). Zbog promijenjenih uslova, nedospjeli TLTRO-ovi se prijevremeno otplaćuju. Osim toga, do sada nije odlučeno o daljem finansiranju TLTRO-ova koji dospijevaju pri čemu se aktivna komunikacija po tom pitanju može očekivati najkasnije u Q223.
Osim očekivanog prilagođavanja inflatornih očekivanja, ESB nije donio iznenađenja oko nove na niže revidirane procjene ekonomskog rasta. Prema ECB-u, ekonomija će vjerovatno skliznuti u kratku i blagu recesiju krajem ove/početkom sljedeće godine. Rizici za ekonomiju ocijenjeni su negativnim, a inflaciju pozitivnim. Budući da smo neko vrijeme prognoze ECB-a smatrali preoptimističnima, sada ovu ažuriranu procjenu smatramo realnom.
Tržište je posljednje odluke ESB-a ocijenilo kao restriktivne (hawkish). Primjetno su porasli prinosi dvogodišnjih i desetogodišnjih njemačkih državnih obveznica, spread na italijanske državne obveznice blago je porastao dok je euro ojačao u odnosu na američki dolar. Dakle, na osnovu jučerašnjih vijesti iz centralne banke tržišni igrači procjenjuju da će ključne kamatne stope ESB-a porasti na viši nivo od prethodno procijenjeng i/ili da će tamo ostati duže vrijeme. Međutim, postoji visok stepen neizvjesnosti u pogledu ekonomskih izgleda i budućeg kretanja ključnih kamatnih stopa pa se stoga mora pretpostaviti da će se mišljenja o finansijskom tržištu nastaviti brzo mijenjati u nadolazećim mjesecima odnosno da će volatilnost ostati razmjerno visoka.
Autor: RBA analize
IZvor: SEEbiz
