Kako su zbog Covid-19 pandemije potrošači širom svijeta ostali kod kuće, gotovo sve, od namirnica do baštenskih potrepština, kupovalo se onlajn. Prema najnovijem izvještaju Mastercard Recovery Insights, to je rezultiralo u dodatnih 900 milijardi dolara potrošenih na onlajn trgovinu širom sveta tokom 2020. godine. Drugim rečima: udeo e-trgovine je 2020. iznosio približno 1 dolar od svakih 5 dolara potrošenih u maloprodaji, u odnosu na oko 1 dolar od svakih 7 potrošenih tokom 2019.¹

Za trgovce u maloprodaji, restorane i druge velike i male kompanije, onlajn mogućnost prodaje bila je preko potrebana slamka spasa jer je narušena potrošačka potrošnja na fizičkim mestim prodaje, i očekuje se da će otprilike 20-30% globalnog prelaska na digitalne tehnologije uzrokovanog  pandemijom biti trajno.

Izvještaj se oslanja na anonimizovane i zbirne podatke o prodajnim aktivnostima obavljenim putem Mastercard mreže, kao i na analizu koju je sproveo Mastercard Ekonomski Institut. Analiza daje dublji prikaz šta ovo znači za svaku pojedinačnu državu i sektore robe i usluge, kako na tržišnom, tako i na prekograničnom nivou.

„Dok su potrošači bili kod kuće, njihov novac je putovao daleko zahvaljujući e-trgovini”, kaže Briklin Dajer, glavni ekonomista u kompaniji Mastercard i šef Mastercard Ekonomskog Instituta. „Ovo ima značajne implikacije, a zemlje i kompanije koje su postavile digitalno poslovanje kao prioritet nastavljaju da ostvaruju benefite. Naša analiza pokazuje da i najmanje kompanije bilježe koristi kada se prebace na digitalne kanale.”

Iako digitalna transformacija nije ni univerzalna ni konzistentna – zbog geografskih, ekonomskih i razlika u kućnim prihodima – izvještaj otkriva nekoliko ključnih trendova:

Ranije usvajanje digitalnih tehnologija ubrzava razvoj

Privrede koje su prije krize bile digitalo razvijenije – poput Velike Britanije i SAD-a – zabilježile su veće dobitke u prelasku na digitalnu trgovinu u domaćem prometu, za koje se takođe čini da će biti trajnije u odnosu na zemlje koje su prije krize imale manji udio e-trgovine, kao što su Argentina i Meksiko. Azijsko-pacifički region, Sjeverna Amerika i Evropa regije su koje su najsnažnije podsticale usvajanje e-trgovine.

Digitalne pobjede koje su ostvarile prehrambene i diskontne trgovine zadržaće se u narednom periodu

Maloprodajni sektori sa osnovnim namirnicama, koji su prije krize imali najmanji digitalni udio, zabilježili su neke od najvećih dobitaka kako su se potrošači prilagođavali novim okolnostima. Kako se budu formirale nove potrošačke navike i s obzirom na nisku bazu korisnika prije krize, predviđamo da će se 70-80% rasta e-trgovine u segmentu prehrambenih proizvoda zadržati trajno.

Međunarodna e-trgovina porasla je za 25-30% tokom pandemije

Međunarodna e-trgovina porasla je i u obimu prodaje i u broju različitih zemalja u kojima su kupci pravili narudžbine. Kako je mnogo više izbora dostupno, potrošnja na nivou međunarodne e-trgovine porasla je za oko 25-30% od marta 2020. do februara 2021. godine.

Potrošači koriste veći broj e-trgovina, kupujući od onlajn trgovaca i do 30% više

Odražavajući prošireni izbor za potrošača, naša analiza pokazuje da potrošači širom svijeta kupuju na većem broju veb lokacija i onlajn prodajnih mesta nego prije. Stanovnici zemalja poput Italije i Saudijske Arabije kupuju u prosjeku za 33% više sa onlajn trgovina, a za njima slede oni iz Rusije i Velike Britanije.

Mastercard Recovery Insigts: trgovinska E-volucija studiju možete pogledati na https://go.mastercardservices.com/commerce-e-volution-eur-press

Metodologija

Izveštaj se oslanja na anonimizovane i zbirne podatke o prodajnim aktivnostima putem Mastercard mreže i analizu koju je sproveo Mastercard Ekonomski Institut.

¹Mastercard Ekonomski Institut se oslanjao na aktivnosti unutar Mastercard mreže i modelovao je studiju prema globalnoj maloprodajnoj e-trgovini za sve vrste plaćanja kako bi odredio dodatnu potrošnju u e-trgovinama na malo i to na osnovu odstupanja od trenda.