Rigidnost ključne regulative koja direktno i svakodnevno utiče na poslovanje u Crnoj Gori je i dalje barijera. Biznis barijera su Zakon o radu, kako važeća tako i radna verzija novog zakona, Zakon o javnim nabavkama, nepostojanje regulative za privatno javno partnerstvo i koncesije za javne usluge, regulativa vezana za zaštitu ličnih podataka, koja usporava i ograničava digitalizaciju, kazao je u intervjuu Pobjedi Kristof Šoen (Christoph Schoen), predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, koji je i glavni izvršni direktor Adiko banke.

On kaže da je u odgovoru na pitanje koje su ključne biznis barijere neizbježno pomenuti vladavinu prava, tj. potpunu implementaciju usvojene regulative i usaglašeno tumačenje propisanih odredbi.

“Presudno je ugledanje na modernu praksu, koja se pokazala uspješnom, ali i prepoznavanje urgentnosti usaglašavanja regulative objašnjava predsjednik Savjeta stranih investitora Crne Gore, koji je osnovan 2009. a danas broji 37 kompanija.”

POBJEDA: Ima li napretka poboljšanju poslovnog ambijenta u tekućoj godini u odnosu na prethodnu i u kom dijelu?

ŠOEN: Nije jednostavno donositi “godišnje” ocjene za široku oblast kao što je poslovni ambijent ili ekonomija jer ozbiljne reforme zahtijevaju vrijeme, a pozitivni ili negativni rezultati nijesu nužno vidljivi iste godine. Ovu godinu je obilježilo nekoliko sektora u kojima su reforme najavljene ili započete – sektor obrazovanja, bankarski sektor, prostorno planiranje i izgradnja, fiskalna konsolidacija, aktuelna radna verzija Zakona o radu. Sve su to oblasti za koje je privatni sektor imao značajne primjedbe i spremnost države da se uhvati u koštac sa ovim reformama je svakako za pohvalu. Da li su reforme vođene u pravom smjeru, da li su ponuđena rješenja bolja od prethodnih i da li su reforme prilagođene trenutku u kojem se nalazimo, ostaje da vidimo u narednim mjesecima, ali i godinama.

POBJEDA: Premijer je nedavno na sastanku sa stranim investitorima najavio da će razmotriti mogućnost smanjenja poreza i doprinosa na zarade. Očekujete li da će to biti realizovano u narednoj godini?

ŠOEN: Bila nam je čast da ugo stimo premijera Duška Markovića na našoj Godišnjoj skupštini, koja je održana u novembru ove godine. Direktna komunikacija sa donosiocima odluka je uvijek važna i korisna, rekao bih, za obje strane. Tom prilikom premijer je govoreći o planovima za budućnost rekao da u 2018. godini neće biti novih mjera fiskalne konsolidacije i da će se u dijalogu sa zainteresovanim stranama, među kojima i sa Savjetom stranih investitora, sagledavati mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja rada. Vjerujem da reforma ove vrste nije jednostavna i da zahtijeva vrijeme i detaljne analize, ali za sada ne mogu da kažem da sumnjam u njenu realizaciju ako postoji, a postoji, zainteresovanost Vlade da se bavi ovim pitanjem. Visoki nameti na zarade su uvijek bili primjedba privatnog sektora i ozbiljna barijera, tako da je logičan slijed da se i u ovoj oblasti započne reforma sa konkret-
nim ciljem smanjenje poreza i doprinosa na zarade.

POBJEDA: Koliko će novi set zakona iz bankarske oblasti koji je pripremila CBCG uticati na stanje u bankarskom sektoru?

ŠOEN: Nova zakonska regulativa je usmjerena na unapređenje “zdravlja” i stabilnosti finansijskog sistema. Istovremeno, primjetno je usklađivanje sa pravilima koja se primjenjuju u državama EU i eurozone. Nova regulativa i nova pravila su zahtjevni kako po pitanju kapitalne adekvatnosti tako i po pitanju njene implementacije i biće izazov za pojedine banke u sistemu.

Slično kao i u ostatku privrede, uključivanje bankarskog sektora u donošenje regulative, detaljne konsultacije i dovoljno vremena za prilagođavanje novitetima je uvijek recept za uspjeh. Cilj je svima isti, postići stabilan bankarski sektor koji može da odgovori potrebama građana i privrede.

POBJEDA: Kakva je saradnja sa Vladom i koliko ona uvažava stav i zahtjeve stranih investitora?

ŠOEN: To znači da članovi Savjeta treba da imaju mogućnost da učestvuju u izradi propisa, strategija i najvažnijih dokumenata, u pripremi i sprovođenju reformi, na način da svojim sugestijama doprinesu kvalitetu istih i upozore na negativne efekte. Vjerujem da takav dijalog je primjer dobre saradnje i u dosta slučajeva smo svjedočili takvoj praksi.

S druge strane, razumijevanje značaja stranih investicija za crnogorsko tržište, koje sve benefite oni donose izuzev samo finansijskog dijela, nije potpuno i isto u raznim organima državne uprave, kao ni na lokalnom nivou. To nerazumijevanje i pogrešna percepcija često dovodi do problema koji usporavanju poslovanje.

POBJEDA: Kako poboljšati saradnju sa Vladom i u kojim oblastimaje to najpreče?

ŠOEN: Konstruktivna kritika je jednako važna kao i pohvala i razumijevanje tog principa nam svima može pomoći da napredujemo. Investitori koji su članovi Savjeta stranih investitora predstavljaju prepoznatljive globalne brendove koji su našli interes da dođu, ali i ostanu u Crnoj Gori i njihove kapacitete država treba da iskoristi u najboljem smislu da koristi znanje, praksu, iskustvo, uporedne analize.

POBJEDA: Kada će Savjet objelodaniti novu bijelu knjigu i koje su ključne primjedbe u njoj?

ŠOEN: Upravo smo u fazi prikupljanja podataka od naših članova za sljedeću publikaciju bijele knjige koja će se odnositi na period 2016-2017. godine. Nakon analize i obrade podataka, očekujemo da će bijela knjiga biti predstavljena javnosti do kraja prvog kvartala naredne godine.

Podići nivo borbe protiv sive ekonomije

POBJEDA: Koliko su realna upozorenja da će povećanje PDV na 21 odsto i akciza od naredne godine povećati i sivu ekonomiju?

ŠOEN: Praksa pokazuje da često imamo situaciju da podizanje fiskalnih opterećenja utiče na povećanje sive ekonomije, odnosno da uporedo sa povećanjem nameta treba posebnu pažnju posvetiti suzbijanju sive ekonomije. Jasno da je najvažnija iskrena volja i koordinisana akcija državnih organa, prvenstveno inspekcijskih službi, ali bi trebalo pažnju usmjeriti i na podizanje svijesti javnog mnjenja šta sve spada u sivu ekonomiju i koji su krajnji rezultati i efekti korišćenja proizvoda i usluga koji nijesu u legalnim tokovima.

Naredna će biti bolja od ove godine

POBJEDA: Kakva su Vaša očekivanja u oblasti ekonomije u narednoj godini?

ŠOEN: Turistička sezona 2018. godine, koja generiše značajan dio privrede, je već najavljena kao rekordna. Ulazak Crne Gore u NATO će svakako doprinijeti novim stranim investicijama, ako bi rezultati fiskalne konsolidacije bili na planiranom nivou, kao i ako bismo počeli da osjećamo efekte reformi koje su započete, očekujem da sljedeća godina bude po većini ekonomskih parametara bolja od ove.

Brzina će biti bitnija od visine kamata

POBJEDA: I dalje su nepodijeljene žalbe na visinu kamata privrede i građana. Očekujete li promjene u narednoj godini?

ŠOEN: Uslovi na tržištu diktiraju kretanje kamatnih stopa, a evidentno je da je prisutan pad kamatnih stopa na opštem nivou. Visina kamatnih stopa na plasmane klijentima zavisi od troškova prikupljanja sredstava na međubankarskom tržištu i/ili od klijenata putem depozita. Konkurencija među inostranim bankama za pridobijanje dobrih korporativnih klijenata će dovesti do daljeg pritiska na snižavanje kamata u ovom segmentu. Vjerujem da će dobar servis klijentima postati sve više od važnosti u sljedećih nekoliko godina, a time visina kamata sama po sebi neće biti odlučujući faktor za kupce prilikom odabira svog bankarskog partnera. Brzina i dostupnost bankarskih usluga je to što će napraviti bitnu razliku, pa će one banke koje imaju sposobnost da unaprijede svoje procese, isporuče brzinu i efikasnost, pronađu odgovarajući balans između fizičke prisutnosti i digitalne ponude biti najuspješnije u budućnosti.

Izvor: Pobjeda