Zaposleni stranci u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad.

Dok su njemački državljani u prošloj godini imali mjesečni srednji prihod od 3.509 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca je ta vrijednost bila 2.614 eura.

To je čak za 895 eura ili za četvrtinu manje.

U pitanju nije prosjek već takozvana medijana, vrijednost ispod i iznad koje se nalazi po tačno polovina svih prihoda.

Za razliku od prosjeka, ta vrijednost ublažava uticaj veoma niskih i pogotovo veoma visokih plata i računa se da bolje govori o standardu „običnog“ čovjeka.

Stranci rade slabije plaćene poslove

Razlika između Njemaca i stranaca je posebno drastična kada su u pitanju došljaci iz Sirije, Avganistana ili Eritreje koji zarađuju 1.475 eura manje od domaćih.

Statistiku je saopštila Savezna Vlada u odgovoru na poslanički upit iz redova Alternative za Njemačku.

Posebno upada u oči koliko su se razlike povećale prethodnih godina – tako je 2010. godine razlika bila 11,6 odsto (317 eura).

Razlika se ne može pripisati samo obrazovanju jer postoji čak i kod nekvalifikovanih radnika – stranci tu dobijaju 415 eura manje od Njemaca.

Nekvalifikovani radnici iz Srbije i regiona zarađuju pri tome 208 eura manje mjesečno, dok ljudi iz izbjegličkih zemalja imaju 657 eura manje mjesečno.

U takozvanom “sektoru niskih plata” radi tek 16 odsto od svih njemačkih zaposlenih, dok je kod stranaca taj udio 37 odsto.

Da li migracija obara zarade?

Njemačka Vlada tumači razliku u platama time što radnici iz inostranstva često imaju manje iskustva i stručnosti.

Prema odgovoru Vlade, zapošljavanje više stranaca može da ima “efekat pritiska na srednju zaradu”.

“Ljudi koji su se tek doselili, u Njemačku su na početku karijere“, kaže Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad.

„Njihove plate će tokom karijere znatno rasti“, rekao je on za agenciju dpa.

Rene Špringer, poslanik Alternative za Njemačku koji je postavio ovaj upit Vladi, kaže da “doseljavanje ne smije voditi dampingu zarada”.

Njegova stranka se oštro protivi masovnom doseljavanju, prevashodno prijemu potražilaca azila.

Briker pak kaže da “dolazak migranata ima tek marginalni uticaj na plate”.

Razlike se, smatraju u Vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom platom koja postoji nekoliko godina, te podsticanjem da se stranci usavršavaju u Njemačkoj.

Prema Saveznoj agenciji za rad, u posljednjem mjesecu prošle godine je puno radno vrijeme u Njemačkoj imao 21 milion domaćih državljana i tri miliona stranaca.