Na crnogorskom tržištu uskoro će biti 15 banaka što otvara pitanje koji je njihov interes borba za klijente, stvaranje baze (finansijskog raja) za regionalno djelovanje ili ih privlači dobar poslovni ambijent.

Pobjeda je to pitanje postavila bankarima, analitičarima, ekonomistima i dobila podijeljena mišljenja jedni misle da se stvara regionalna finansijska baza, a drugi da se radi o borbi za unutrašnje tržište. Ujednom se, međutim, svi slažu veći broj banaka oboriće kamate i pojeftiniti kredite.

Postajemo centar

Direktor Univerzal banke i ekonomski analitičar Predrag Drecun je siguran da bankama koje dolaze crnogorsko tržište nije primarni interes, već regionalno djelovanje.

– Ne vidim drugi dominantan motiv. Dalje primicanje NATO-u će to dodatno pospješiti. Atraktivnost Crne Gore nije u veličini trzišta, već u činjenici da je kao mala država, u kojoj je najlakše poslovati u regionu, atraktivna za pozicioniranje kapitala koji želi da uđe u region. Kao što je Luksemburg mjesto iz koga se investira u eurozonu, tako i Crna Gora može postati centar za privlačenje investitora u naš region kaže Drecun i podsjeća da depoziti banaka u Luksemburgu iznose 2700 posto GDP-a, a na Malti i u Irskoj 800 posto. Banke u tim državama, kaže, nijesu došle da se bore za tako mala tržišta.

– Niti je moguće da su depoziti u tim zemljama depoziti domicilne ekonomije. Tako je i Junker, braneći Luksemburg od težnji EU administracije da pooštri kontrolu nad tamošnjim bankama, kazao da tako visok procenat depozita u odnosu na GDP nije unutrašnji rizik Luksmeburga, već se radi o procesu privlačenja investicija u eurozonu. EU administracija se naročito bavila Kiprom, jer i tamo je visok taj procenat, oko 700 posto, ali je procijenjeno da je Kipar rizičniji zbog nekih drugih razloga – objašnjava Drecun.

Vrši se pritisak, kaže Drecun, na države koje čuvaju tajnost depozita, u prvom redu Svajcarsku i Luksemburg, tako da i to utiče na želju za bijegom tamo lociranog kapitala. Kriza u Rusiji i Ukraj ini je, smatra, još jedan faktor koji utiče na mobilnost kapitala, zbog straha od državnih intervencija.

– Crna Gora je sigurno na meti investicionih analitičara, jer je mala, relativno brza, iako može biti mnogo brža, dobro povezana vazdušnim putevima, solidne IT infrastrukture, poreski atraktivna, eurizovana… Zato možemo očekivati da se pojača trend bankarskih akvizicija ili osnivanja novih banaka kaže Drecun, koji ne spori da će se u početku banke otimati za klijente.

Biće i toga, naravno. No, to će biti kolateral osnovnog cilja smatra on.

U osnovi je tržište

Za razliku od Drecuna, generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić kaže da zbog oštre regulative nijesu realna očekivanja da se u Crnoj Gori stvara finansijski centar.

– S obzirom na novu zaoštrenu regulativu koja se odnosi na ovaj vid poslovanja, mislim da su nerealna očekivanja da je cilj otvaranja novih banaka formiranje regionalnog centra. Nove banke će u tržišnoj utakmici tražiti prostor za svoje proizvode i za pridobijanje klijenata – smatra Radonjić.

Dolazak tri nove banke je dobar znak, kaže, koji ukazuje da su strani investitori procijenili da u Crnoj Gori mogu regularno i uspješno poslovati.

– Otvaranje novih banaka poboljšaće bankarsku ponudu, uvećaće raspoloživa kreditna sredstva, pojačaće konkurenciju među bankama i stvoriće se povoljniji uslovi za korisnike finansijskih usluga objašnjava Radonjić i podsjeća na poreske rajeve, koji omogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza, a prepoznati su i kao utočišta nelegalnog novca.

– SAD su pokrenule donošenje novih propisa kojim će bankarski centri biti transparentniji i omogućiti razmjenu podataka o deponentima u cilju suzbijanja utaje poreza i pranja novca. Ovu akciju su podržale Njemačka i Velika Britanija – podsjeća Radonjić.

Kostić: Razlozi su tržišni

Ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić kaže da razlog formiranja neproporcionalno velikog broja banaka ne treba tražiti u imaginarnim sferama.

– Razlog je racionalan i logičan: tržišni, odnosno profitni interes. Uz visoke kamatne stope na plasmane, relativno stabilnu političku situaciju za jednu balkansku zemlju, zadovoljavajući nivo sigurnosti investiranja, liberalizovano poslovanje i raspolaganje profitom, slobodni tokovi kapitala… su razlozi koji motivišu banke da dođu u Crnu Goru – kaže Kostić, ali ne isključuje i mogućnost da Crna Gora bude ,,baza“ za regionalni nastup i širenje poslovanja.

– Ipak sam sumnjičav, jer u okruženju imamo članicu EU, pa bi bilo prirodnije da ona bude ,,sidro“ takve regionalne opcije, mada se i sa ovim stavom može polemisati kaže Kostić.

Kalač: Možemo postati Luksemburg

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač smatra da Crna Gora kao balkanska i mediteranska zemlja, a najbrže rastuća ekonomija na Zapadnom Balkanu, može postati finansijski centar regiona u dogledno vrijeme.

– To omogućavaju brojne pogodnosti koje Crna Gora ima. Ono što je Luksemburg za Zapadnu Evropu, to za region Balkana i Mediterana može postati Crna Gora. Treba u tom pravcu razvijati ukupni finansijski i bankarski sistem – kaže Kalač.