Za kupovinu nikšićkog Metalca Montavar zainteresovana je jedna turska kompanija čije ime, na današnjem sastanku u Ministarstvu ekonomije nije saopšteno. Sastanku je, kako su kazali iz Sindikata kompanije, pored predstavnika radnika i Ministarstva, prisustvovao i predsjednik nikšićke Opštine Veselin Grbović.
Predsjednik Sindikata Metalca Radisav Jauković, rekao je da je osim turske, još nekoliko kompanija zainteresovano za Metalac, ali nije poznato o kome je riječ.
“U Ministarstvu ekonomije očekuju da predstavnici turske firme za nekoliko dana dostave pismo o namjerama na osnovu koga bi se vidjelo kako je riječ o ozbiljnoj ponudi”, kazao je Jauković.
Prema njegovim riječima, radnicima nadu da će se naći neko rješenje, daje obećanje Grbovića da se neće dozvoliti da se na prostoru fabrike grade bilo kakvi drugi objekti već to mora ostati isključivo industrijska zona.
Radnici Metalca štrajkuju od 18. decembra u fabrici, organizovali su i mirna okupljanja ispred opštine i Ministarstva ekonomije, pokušali i blokadu saobraćajnice Nikšić – Podgorica kod tunela Budoš, i na kraju danonoćno protestovali ispred Vlade.
Povratak Metalaca u Nikšić uslijedio je nakon obećanja Grbovića da će nadležni pokušati naći rješenje za oporavak Metalca i da će im biti isplaćen dio zaostalih zarada.
Sredinom aprila isplaćene su im dvije od tri obećane zarade, za šta je obezbijeđeno oko 110 hiljada eura.
Metalac u stečaju 2004. godine kupio je Goran Mladenović iz Slovenije za 450 hiljada eura, da bi, nakon uspješnog poslovanja, pokrenuo dobrovoljnu likvidaciju tvrdeći da ne može raditi zbog duga od oko tri miliona eura.
Metalcu je uz garancije Vlade obezbijeđen kredit od Erste banke od 1,5 miliona eura, a novac je bio namijenjen za namirenje dugova bankama, skidanje hipoteke sa većeg dijela imovine firme, pokretanje proizvodnje u novosnovanoj firmi Metalni Montavar inženjering sa 104 radnika i isplatu dijela otpremnina za 29 otpuštenih radnika.
Početkom prošle godine fabriku je preuzeo izvršni direktor Nikola Furundžić, ali je Investiciono – razvojni fond postao vlasnik dvije trećine fabrike, nakon što je Erste banka od njih kao garanta države naplatila 1,5 miliona eura.
