Pomoćnik direktorke Zavoda za statistiku Vuk Čađenović negirao je navode Banke hrane da u našoj zemlji živi 123.540 građana koji imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, ističući da su iz ove NVO morali da navedu izvor i metodologiju obračuna tih podataka.
Banka hrane reagovala je nakon što je Monstat objavio podatke saopštivši da su “daleko od realnog stanja i da ne mogu realno da procijene nivo, strukturu i razmjere siromaštva u Crnoj Gori“.
Čađenović, međutim, poručuje da Monstat sve statističke podatke proizvodi uz poštovanje principa kodeksa prakse evropske statistike, te da su podaci dobijeni ovim istraživanjem relevantni i pouzdani. Objašnjavajući princip dobijanja podataka o apsolutnom siromaštvu, on ističe da su ih objavili iz dva izvora.
Apsolutno siromaštvo
– Jedan, iz kojeg je izračunata linija apsolutnog siromaštva, je Anketa o potrošnji domaćinstava koju je Zavod realizovao 2015. i 2017, a drugi izvor su podaci Svjetske banke koji se odnose na stopu građana čija potrošnja iznosi manje od 5,5 dolara dnevno, po paritetu kupovne moći.
Dakle, podatak da je u 2017. godini 4,4 odsto građana Crne Gore u siromaštvu od 5,5 dolara dnevno je podatak Svjetske banke, koji je objavljen u publikaciji ,,Zapadni Balkan (Redovni ekonomski izvještaj br. 14)“ – naveo je Čađenović.
Apsolutno siromaštvo, kako naglašava, definiše se kao nedostatak sredstava za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, dok je relativno siromaštvo nezavisno od apsolutnog minimuma neophodnog za zadovoljavanje ljudskih potreba, već kao relativno u odnosu na prosječni životni standard zemlje.
– Relativno siromaštvo predstavlja nemogućnost zadovoljavanja potreba koje čine dio prihvatljivog životnog standarda zemlje – kazao je Čađenović.
Istraživanje Monstata pokazalo je da je lani u Crnoj Gori u riziku od siromaštva bilo 23,6 odsto građana, što je za 1,6 procentnih poena manje nego u2013. kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,2 odsto. Čađenović objašnjava da je prag rizika od siromaštva iskazan kroz ekvivalentni dohodak (dohodak po ekvivalentnom odraslom licu).
Prag rizika
– On je za jednočlano domaćinstvo u 2017. iznosio 2.097 eura godišnje (175 eura mjesečno), odnosno za četvoročlano domaćinstvo – dvoje odraslih i dvoje djece 4.405 eura godiš
nje (175 eura mjesečno ekvivalentnog dohotka po članu domaćinstva izračunato prema međunarodnoj OECD skali ekvivalencije, prema kojoj koeficijent za četvoročlano domaćinstvo iznosi 2,1) – objasnio je naš sagovornik. Istraživanje Monstata rađeno je na uzorku od 5.100 domaćinstava, od čega su se u prosjeku od 1.200 istih domaćinstava prikupljali podaci u periodu od četiri godine u kontinuitetu.
Određivanje životnog standarda za domaćinstva
Da bi se mogao uporediti životni standard za domaćinstva različita po veličini i strukturi koristi se, pojašnjava Vuk Čađenović, modifikovana OECD skala ekvivalencije kojom se raspoloživi dohodak domaćinstva svodi na dohodak po ekvivalentnoj odrasloj osobi.
– Takav ekvivalentan raspoloživi dohodak je ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva korigovan na osnovu veličine i strukture domaćinstva. Ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva se ne dijeli sa brojem stvarnih članova domaćinstva, već sa korektivnim brojem nastalim iz OECD skale ekvivalencije.
Na primjer, ukoliko domaćinstvo koje broji četiri člana, od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 14 godina, ima raspoloživi dohodak 5.000 eura, raspoloživi dohodak po ekvivalentnom odraslom će biti 2.381 eura (5 000/2,1=2 381) – pojasnio je on.
Vrijednost 2,1, kako dodaje, dobijena je tako što prema OECD skali ekvivalencije prvi odrasli član domaćinstva dobija vrijednost jedan, drugi i ostali odrasli članovi stari 14 i više godina vrijednost 0,5, a sva lica mlađa od 14 godina dobijaju vrijednost 0,3. U slučaju četvoročlanog domaćinstva sa dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 14 godina ekvivalentni dohodak se računa na sljedeći način: 1+0,5+(2*0,3)=2,1.
Anketa
Anketa o dohotku i uslovima života građana pokazala je da je u periodu od 2013. do 2017. godine došlo do povećanja dohotka svih građana u prosjeku od 15 odsto. Vuk Čađenović kaže da se u Evropskoj uniji anketa o dohotku i uslovima života (EU–SILC) smatra najrelevantnijim izvorom podataka za izračunavanje ukupnog dohotka domaćinstva, indikatora relativnog siromaštva, nejednakosti, socijalne uključenosti/isključenosti, kao i cjelokupnog životnog standarda u jednom društvu.
– Anketa obezbjeđuje podatke o socio-demografskim karakteristikama lica, njihovoj radnoj aktivnosti i dohotku (za lica stara 16 i više godina), obrazovanju, kvalitetu života, odnosno njihovom zdravstvenom stanju, materijalnoj deprivaciji i uslovima života, kao i podatke o karakteristikama domaćinstva, uslovima i troškovima stanovanja i dohotku domaćinstva – rekao je Čađenović.
Na osnovu tih podataka moguće je, dodaje on, mjeriti ne samo finansijsko siromaštvo, već i nematerijalne aspekte siromaštva, kao što je materijalna deprivacija i nizak intenzitet rada članova domaćinstva.
