U posljednjih dvadeset godina broj turističkih posjeta Gruziji sa svega nekoliko stotina hiljada godišnje narastao je na skoro 6,5 miliona.
Iako ova istočno euvopska država smještena na sjeveroistoku Crnog mora obiluje prirodnim, ali i istorijskim ljepotama, veliki turistički rast nije se dogodio slučajno već je rezultat snažnih političkih promjena i strategija kojima vlasti svoju zemlju žele da uvrste na kartu najpoželjnijih turističkih destinacija. Trenutno turizam, uz poljoprivredu čini glavnu ekonomsku granu Gruzije, a sačinjava 7,5 posto BDP-a, piše Quartzy.
No, njihov put do trenutnih brojki nije bio lagan i morali su da uvedu veliki broj izmjena kako bi svoju nekada zatvorenu zemlju otvorili za posjete i međunarodnu saradnju.
Naime, nakon izlaska iz Sovjetskog Saveza razdoblje tranzicije prema kapitalističkom i demokratskom društvu tokom 90-ih godina bio je praćen velikim ekonomskim problemima, dok je u periodu od 1989. do 1994. godine njihov BDP pao za više od pedeset posto, a godišnja stopa inflacije dostigla je 15. 000 posto. Nakon završetka krize koja je zemlju zahvatila 2003. godine vlada pokreće velike reforme koje Gruziju uskoro dovodi do ekonomskog oporavka, te 2008. dolazi na 23. poziciju najslobodnije ekonomije svijeta čime je postala sve otvorenija i za turističke posjete.
Problem s engleskim jezikom
Zbog svoje istorije i SSSR-a stanovnici Gruzije imali su veliki problem s nepoznavanjem engleskog jezika. Iz tog su razloga vlasti 2011. godine odlučile da dovedu čak 1500 stranih profesora engleskog kako bi tada već zahuktaloj turističkoj destinaciji pomogli u prevladavanju jezičnih barijera. Svaki profesor od države je dobio besplatan smještaj i dodatni finansijski stimulans od 275 dolara mjesečno.
Otvorena vrata
Kako bi privukli sve veći broj turista država je otvorila svoje granice čime posjetitelji iz gotovo 100 zemalja ne moraju podizati vizu za svoje putovanje.
Ulazak svjetskih banaka
Od ranih godina nezavisnosti, Svjetska banka izdvojila je više od 2,4 milijarde dolara za podršku rasta Gruzijske ekonomije, ali i njene turističke industrije koja se tada tek razvijala. To je uključivalo pomoć u uspostavljanju sistema zaštićenih područja, obnovi kulturnih dobara i lokalnih gradskih središta, te finansiranju razvoja turističkog poslovanja.
Kako bi nastavili pozitivan trend od novembra uvode Ryanairove avio linije iz Milana, Bolonje, Marseja i Kelna. Osim toga do 2025. godine planiraju da privuku više turista iz zemalja EU, sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Azije, ali i povećaju prosječnu potrošnju posjetilaca s trenutnih 328 dolara unutar pet dana na 600 dolara nedjeljno.
