Srbija je u posljednjem izvještaju Svjetske banke o globalnom razvoju zauzela 27. mjesto na listi od 157 rangiranih zemalja svijeta prema indeksu ljudskog kapitala. Srbija se našla odmah iza Belgije i Izraela, podsjetio je Simeon Ðankov, direktor Svjetske banke u odjeljenju za razvojnu ekonomiju.
Svjetska banka razvila je indeks HCI za 157 zemalja kako bi se izmjerio doprinos ljudskog kapitala produktivnosti sljedeće generacije radnika.
Radi podsećanja, Srbija je prema indeksu HCI bolje rangirana od zemalja regiona, budući da je Makedonija zauzela 88. mjesto, Kosovo je na 80. poziciji, Crna Gora na 59, Bosna i Hercegovina na 58, Albanija na 56, Bugarska na 44, a Hrvatska na 36. mjestu.
Ðankov je, na prezentaciji izvještaja Svjetske banke o globalnom razvoju, posvećenom ove godine promjenama prirode radnih mjesta usljed razvoja tehnologije i ljudskom kapitalu, rekao da je školsko obrazovanje i obrazovanje koje djeca i u regionu stiču kod kuće, dosta konkurentno na međunarodnom nivou.
Oblast IT-ja i sektor usluga zabilježili su najveći rast u otvaranju novih radnih mjesta u proteklih pet godina, a posebno je skočio broj agenata za putovanja, kojih je sada pet puta više nego 2014. godine.
Razlog tome je, objašnjava, što je sve više ljudi koji putuju i koji žele aktivan odmor.
“Ne treba da brinete da ćete izgubiti radno mjesto, jer roboti ne mogu da razmišljaju kao ljudi i nemaju empatiju. U Evropi sada imamo sve više država koje nemaju dovoljno radnika zato što se broj stanovnika smanjuje i moraju da rade što produktivnije”, poručio je on.
Komentarišući medijske izvještaje o otvaranju pogona Folksvagena u jednoj od zemalja našeg regiona, Ðankov je rekao da se nada da fabrika neće biti otvorena u Bugarskoj, jer, kako tvrdi, neće biti otvoreno više hiljada radnih mjesta kako je najavljeno, već samo 1.000, pošto su VW-ove fabrike u svijetu potpuno automatizovane.
Indeks HCI se sastoji iz pet pokazatelja: vjerovatnoća da se doživi peta godina života; očekivani broj godina školovanja; harmonizovani rezultati na testovima kao mjera kvaliteta učenja; procenat 15-godišnjaka koji će doživjeti starost od 60 godina; i udio djece koja ne zaostaju u rastu.
