Inflacija u eurozoni mogla bi se zadržati na niskom nivou duže no što se dosada procjenjivalo, potencijalno uzrokujući teškoće u rebalansu ekonomije, objavila je finska centralna banka danas u tromjesečnom biltenu.
Godišnja inflacija u eurozoni ponovo je oslabila u februaru na 0,7 posto, nivo koji je u novembru podstakao Evropsku centralnu banku (ECB) na neočekivano smanjenje kamatnih stopa, signalizirajući opasnost deflacije.
U martu je ECB zadržao kamate na tom nivoua njegov predsjednik Mario Draghi ocijenio je rizik deflacije u eurozoni “vrlo ograničenim”
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Finski guverner i član upravnog vijeća ECB-a Erkki Liikanen izjavio je danas da će zbog visoke nezaposlenosti i činjenice da mnoge fabrike rade ispod kapaciteta centralna monetarna institucija eurozone zadržati kamatne stope na niskom nivou uprkos oporavku ekonomije.
Po njegovim su se riječima izgledi za globalnu ekonomiju blago poboljšali iako su i dalje prisutni rizici slabljenja aktivnosti, pogotovo u kratkom roku, s obzirom na neizvjesnost uzrokovanu krizom na Krimu.
U osvrtu na stanje u matičnoj Finskoj, Liikanen je rekao da zemlja prolazi kroz ozbiljnu strukturnu krizu i da će krimska kriza uticati na ionako slabu finsku ekonomiju.
“Krhkost ruske ekonomije – pogoršana situacijom u Ukrajini – i pad obima spoljno – trgovinske razmjene takođe će oslabiti finsku ekonomiju”, rekao je.
Finska centralna banka snizila je prognozu ruskog ekonomskog rasta na 0,5 posto, istaknuvši da će kriza usporiti ruski rast u najmanju u ruku u cijeloj 2014., čak i ako napetosti brzo oslabe.
Business.hr
