Švajcarski franak dostigao je ovih dana najvišu vrijednost za skoro godinu dana, što ne ide u prilog dužnicima u toj valuti.
U novim turbulencijama koje su zahvatile svjetska finansijska tržišta, švajcarski franak i američke državne obveznice jedina su preostala sigurna utočišta, piše Fajnenšl Tajms (Financial Times).
Nekad sigurna utočišta poput eura, japanskog jena ili zlata više nisu tako atraktivna. Euro je pod pritiskom zbog stanja evropske ekonomije i opasnosti od deflacije, jen zbog ekspanzivne monetarne politike japanske centralne banke, a zlato je izgubilo sjaj jer je izostala očekivana inflacija u razvijenim ekonomijama.
Zanimljivo je da u takvim uslovima potražnja za švajcarskim frankom opet raste iako su analitičari do nedavno predviđali njegovo slabljenje iznoseći tri čvrsta argumenta za to, prenosi Tportal.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prvo, Švajcarska centralna banka skoro sigurno neće mijenjati svoju monetarnu politiku što znači da će kurs franka u odnosu na euro i dalje ostati zamrznut. Takođe, vjerovatno je to da, za razliku od ostalih centralnih banaka poput FED-a i ECB-a koje spremaju zaoštravanje monetarne politike, centralna banka te zemlje još dugo neće morati da podiže referentnu kamatnu stopu zbog opasnosti od deflacije.
Drugo, čini se da se završilo veliko razduživanje koje su preduzele švajcarske banke od početka finansijske krize. U razdoblju od 2007. do 2012., prvenstveno kroz prodaju imovine u inostranstvu, u Švajcarsku je vraćeno više od 200 milijardi franaka. U prva tri tromjesečja prošle godine, uočljiva je promjena trenda pa se očekuje da će u 2013. platni bilans prvi put u deset godina zabilježiti odliv kapitala.
Treći važan argument u prilog slabljenja franka je taj da su švajcarski portfolio menadžeri u poslednje vrijeme sve skloniji ulaganju u strane vrijednosne papire što dodatno podstiče odliv kapitala.
Doduše, snažnu valuta vjerovatno će i dalje podupirati veliki suficit na tekućem računu koji se može očekivati i ove godine. Za prošlu godinu, taj suficit će iznositi oko 10 posto BDP-a što podupire status franka kao sigurnog utočišta imovine. S druge strane robna razmjena čini skroman doprinos suficitu budući da velik dio zarada švajcarskih kompanija ostvarenih van zemlje, denominiran u dolarima, ostaje izvan zemlje.
Podrška snažnom franku dolazi i zbog straha od deflacije u eurozoni, koju podupire politika niskih kamatnih stopa Evropske centralne banke.
Za dužnike u švajcarskim francima utješno je to što većina prognostičara smatra da će aktuelni rast franka ipak biti kratkog daha. Analitičari vjeruju da će ulagači neskloni riziku ipak shvatiti da je dolar bolje utočište od franka uzimajući u obzir nepopustljivu monetarnu politiku švajcarske centralne banke, uz očekivani oporavak vodećih svjetskih ekonomija i niži rizik u perifernim evropskim zemljama. (B92)
