S obzirom na povećane cijene goriva u Crnoj Gori otvorilo se pitanje da li će doći do lančanog poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga. Za ovu priču važno je što nam govori iskustvo.
A, pamćenje nam kaže da se ni cijene prevoza ni hljeba ni mlijeka npr. nijesu smanjivale kad je cijena goriva padala.
U posljednjih pet godina, kako je CdM-u saopšteno iz Ministarstva ekonomije, najjeftinije gorivo u Crnoj Gori bilo je 23. februara 2016. godine:
BMB 95 – 0,98 eur/l
Eurodizel – 0,84 eur/l
Privrednici ne mogu sa sigurnošću ništa da tvrde
Privrednici tada, kad smo gorivo plaćali manje od eura, nijesu smanjili cijene proizvoda i usluga, a sad kad sve vrste goriva plaćamo skuplje, Privredna komora kaže da ne može sa sigurnošću da tvrdi da će doći do poskupljenja ostale robe na tržištu.
To je za CdM saopštila rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.
„Povećanje cijena svake vrste inputa, gledano ekonomskom logikom, utiče i na rast maloprodajnih cijena. Da li će poskupljenje goriva dovesti do većih cijena drugih roba na tržištu, ne možemo sa sigurnošću reći, jer to zavisi od privredne grane do grane, od preduzeća do preduzeća, te ukupnog učešća tog inputa u cijeni koštanja samog proizvoda”, kazala je Drakić.
Prema njenim riječima, u slučaju saobraćajnih preduzeća, veća je vjerovatnoća da će doći do povećanja cijena transportnih usluga, zbog toga što im je, kako objašnjava, gorivo jedan od značajnijih inputa.
“Druge kompanije, s obzirom na jaku konkurenciju, moguće, neće mijenjati cijene da ne bi ugrozile svoju tržišnu poziciju”, rekla je ona.
Lojpur: Nema posebno razloga za povećanje cijena
Da običnim građanima nije uvijek lako proniknuti u stvarne namjere donosioca odluka i mjera iz sfere ekonomske politike osim što reagujemo ovisno od toga da li će to značiti punjenje ili pražnjenje naših džepova, za CdM kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Anđelko Lojpur.
„U smislu procjene da li će kada je riječ o poskupljenju goriva, eventualno, lančano doći do poskupljenja proizvoda na domaćem tržištu, prije svega, životnih namirnica što najviše brine građane, bitna je vremenska ročnost ove mjere, zatim, kretanje cijena nafte na berzanskim tržištima, te što je posebno važno, koji dio se odnosi na akcizu. Bez obzira što se ne može u potpunosti zanemariti psihološki aspekt povećanja ulaznih cijena što proizvođače objektivno tjera na razmišljanje kako namiriti tu razliku u eventualnom smanjenju zarade, ovaj potez Vlade se može protumačiti kao neki vid ekspanzivne fiskalne politike u funkciji prijeko potrebnog povećanja potrošnje, odnosno povećanja budžetskih prihoda države. Pošto se radi o budžetskim prihodima državnih institucija čime će ta sredstva ponovo biti vraćena u potrošnju, ovo je prilika da se već pomalo ‘ohlađena’ crnogorska ekonomija ponovo počne ‘zagrijavati’, što bi na nacionalnom nivou značilo mogućnost da se popravi kredibilitet države, nastave započeti infrastrukturni projekti i sl. Istovremeno, ne vidim neki poseban razlog za povećanje cijena, čak ni kod energetski intenzivnih proizvođača, jer je crnogorsko tržište odveć malo da bi moglo funkcionisati kao izolovano, tako da ne bi bilo moguće da se efekti eventualnog povećanja cijena zadrže jedino u ‘domaćim’ firmama“, ističe Lojpur.
On naglašava da bi veći problem mogao da se javi ako bi došlo do povećanja cijena u okruženju, i to posebno onih prozvoda koje smo primorani da uvozimo.
„Čak i u tom slučaju treba imati uvidu da crnogorsko tržište ‘kontroliše’ manji broj velikih trgovinskih sistema koji robu mogu da nabave bilo gdje i uvezu po nižim cijenama. Otuda je za očekivati da će trgovina zadržavanje zarade na dosadašnjem nivou tražiti i relativno lako osigurati ne prodajom u većim količinama, posebno jer se radi o proizvodima kao što su životne namirnice čija je tražnja neelastična, nego bržim obrtom, čime će smanjenjem troškova po raznim osnovama poništiti efekte povećanja vlastite cijene koštanja tamo gdje se to desi“, zaključio je Lojpur.
Šta o svemu misli premijer?
Da u novonastaloj situaciji građani ne bi trebalo da brinu i očekuju poskupljenje svih ostalih namirnica i usluga, vrlo jasno je poručio premijer Duško Marković još 20. decembra nakon sastanka sa crnogorskim privrednicima.
„Nekoliko godina cijene derivata nafte su padale. Cijene naftnih derivata padale su i do 40 odsto, i nijesmo imali smanjenje cijena osnovnih prehrambenih namirnica i usluga. Privreda je akumulirala tu dobit zbog povoljne cijene naftnih derivata… Ako se rast cijena desi Vlada ima mehanizme da reaguje i zaštiti najugroženije slojeve stanovništva“, poručio je tada premijer.
