Hiljadu milijardi eura bi uskoro moglo biti malo za uzdrmanu ekonomiju evrope, prema ocjeni analitičara japanske finansijske grupacije Nomura.
Naime, analitičari već pričaju o vremenu i načinu na koji će evropska centralna banka (ECB) proširiti program monetarnih podsticaja vrijedan 1,1 bilion eura, koji je na snazi proteklih šest mjeseci i koji je uveden kako bi pomogao privredni oporavak 19-člane zone eura, prenosi američka agencija AP.
Predsjednik ECB-a Mario Dragi će, prema tvrdnjama analitičara, vjerovatno iskoristiti konferenciju za štampu u četvrtak, 3. septembra, kako bi ukazao na spremnost te institucije da, ako bude bilo potrebe, poveća napore za podizanje tvrdoglavo niske inflacije ili da ograniči potencijalnu štetu koju mogu izazvati ekonomske poteškoće u Kini.
Kako podsjeća AP, ECB-ov program otkupa obveznica članica zone eura trebalo bi da bude na snazi do septembra 2016. godine, a u okviru njega se mesečno otkupljuju vladine i korporativne obveznice vrijedne 60 milijardi eura.
Putem ovog programa, nazvanog kvantitativno labavljenje, upumpava se svjež novac u privredu, radi podizanja stope inflacije koja je u ovom trenutku na tako niskom nivou da izaziva bojazan u pogledu stanja evropske privrede.
Analitičari, međutim, smatraju da su efekti ECB-ovog programa još nejasni i da je oporavak eurozone, uprkos niskim cijenama nafte, slabom euru i ogromnim podsticajima Centralne banke, i dalje slabašan.
Pozitivno je to što banke odobravaju više pozajmica kompanijama, a negativno je to što je inflacija zaglibljena na niskih 0,2 odsto, kako su pokazali jučerašnji podaci. Isto tako, poslednja anketa ekonomskog poverenja – koja kombinuje perspektive preduzeća i potrošača – pokazala je da je povjerenje u eurozoni samo blago poraslo u avgustu.
Stopa nezaposlenosti u eurozoni je i dalje na visokom nivou od 11,1 odsto u drugom kvartalu, a privredni rast je u tom kvartalu iznosio skromnih 0,3 odsto.
Predsjednik ECB-a je još u januaru ove godine, kada je najavio program podsticaja, rekao da će produžiti trajanje programa i poslije septembra 2016. godine ukoliko inflacija ne poraste u odgovarajućem obimu.
Kako ocjenjuju analitičari, upumpavanje svježeg novca u privredu može pomoći podizanju inflacije, može učiniti kredite dostupnijima i u teoriji dati podstrek privrednom rastu, a isti recept su već oprobale Američka centralna banka (Fed), centralna banka Engleske i centralna banka Japana.
Fed je, kako navodi AP, završio sa programom otkupa obveznica i u ovom trenutku razmatra početak pooštravanja monetarne politike, uz potencijalno podizanje kamatne stope već ovog mjeseca.
B92
