Stavljanje datuma „najbolje koristiti do“ na ambalažu prehrambenih proizvoda dodatno uvećava ionako veliku hrpu otpada u Evropi, pa bi se ta oznaka mogla ukloniti s nekih trajnih proizvoda, ističe grupa članica Evropske unije (EU) u dokumentu pripremljenom za raspravu na sastanku ministara poljoprivrede u ponedjeljak.
Bacanje hrane na Zapadu postala je top tema zbog svojih humanitarnih implikacija, kao i onih vezanih uz zaštitu okoline. Jedan prošlogodišnji izvještaj pokazao je da i do polovine proizvedene hrane u svijetu bude bačeno zbog loših načina ubiranja, skladištenja i transporta, kao i neodgovornog ponašanja maloprodajnih lanaca i potrošača.
Dokument za raspravu, iza kojeg stoje Holandija i Švedska, navodi da označavanje hrane datumom „najbolje koristiti do“ u mnogim zemljama uvećava problem s otpadom te pozivaju Evropsku komisiju da razmotri izuzeće od tog pravila proizvoda s vrlo dugim vijekom trajanja.
Takođe, od evropskih zakonodavaca se traži da razmotre kako postići kod potrošača bolje razumijevanje datuma trajanja prehrambenih artikala.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Naime, navođenje roka trajanja na proizvodu govori potrošačima do kada mogu koristiti taj proizvod bez zdravstvenih rizika, dok datum „najbolje koristiti do“ govori više o kvalitetu hrane, pa kada taj datum prođe hrana ne postaje nužno štetna, već može izgubiti na ukusu i teksturi.
Dokument, koji podupiru i Austrija, Danska, Njemačka te Luksemburg, govori i tome da bacanje hrane ima društvene i ekonomske dimenzije, kao i one vezane uz pitanja zaštite okoline.
Po podacima Komisije, i do 100 miliona tona hrane baca se svake godine u Evropi. Podaci londonskog Instituta za mehaničko inženjerstvo, pak, govore o tome da se između 30 i 50 posto hrane u supermarketima baca u otpad i to često zbog slabog razumijevanja oznaka „najbolje koristiti do“ i „roka trajanja“.
