Građani koji imaju dugoročne zajmove sa varijabilnim kamatama, prije svega stambene kredite indeksirane u eurima, sve više strahuju zbog rasta euribora koji je sastavni dio kamatne stope po kojoj otplaćuju svoj dug. Vrijednost šestomesečnog euribora (6M) premašila je prije nekoliko dana granicu od dva odsto i prema posljednjim podacima za 18. oktobar iznosi 2,038 procenta, dok je tromjesečni euribor (3M) dostigao vrijednost od 1,456 odsto.
Početkom juna šestomjesečni euribor je, posle skoro sedam godina, izašao iz negativne zone i prešao „iz minusa u plus“. Njegova vrijednost je u januaru ove godine bila -0,539 odsto, krajem juna iznosio je 0,263 odsto, a danas je već premašio dva procenta (2,038). Istorijski maksimum šestomjesečni euribor dostigao je u oktobru 2008. godine, kada je imao vrijednost od 5,431 odsto.
Početkom 2022. godine vrijednost tromjesečnog euribora bila je negativna i iznosila je -0,57 odsto. Za razliku od šestomjesečnog euribora, koji je iz minusa prešao u plus u junu, tromjesečni euribor je iz negativnih vrijednosti izašao 14. jula kada je iznosio 0,002 odsto, da bi danas dostigao cifru od 1,456 odsto. I tromjesečni euribor je svoj istorijski maksimum dostigao 2008. godine, kada je premašio pet odsto (5,381).
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić u razgovoru za Biznis.rs kazao je da uticaj euribora na rate dugoročnih kredita zavisi od više faktora, prije svega da li je riječ o tek uzetim zajmovima, ili je dužnik na početku ili u drugoj polovini otplate svojih obaveza.
“Korisnici koji su na početku otplate, kao i oni koji tek planiraju da uzmu kredit, u slučaju rasta euribora zabilježiće najveće povećanje jer je udio kamate u rati najveći kada tek počnete da otplaćujete zajam. Na one koji su već više od 50 odsto svojih obaveza izmirili i nalaze se u u drugoj polovini perioda otplate kredita isto to povećanje euribora mnogo manje će uticati na visinu rate jer se učešće kamate značajno smanjuje nakon prve polovine perioda otplate. Zbog toga ne možemo da govorimo o univerzalnom procentu povećanja jer sve zavisi od situacije do situacije”, ocjenjuje Đukić.
Ipak, određena računica može da se izvede, ako kao primer uzmemo kredite od 30.000 evra, 50.000 eura i 100.000 eura, sa periodom otplate od 30 godina (360 mjeseci). U zavisnosti od kretanja euribora mjesečna rata može da varira, odnosno raste, od četrdesetak eura do 140 evra, kao što je navedeno u tabeli:
Na pitanje do kog nivoa bi euribor mogao da raste, Mališa Đukić kaže da je nemoguće davati prognoze dokle god se globalni rizici ne smanje, sve dok se to ne desi nije realno prognozirati do kog iznosa će se kretati kamatne stope na tržištu novca u Evropi.
“U osnovi kretanja kamatnih stopa, a i euribora, zapravo je vođenje monetarne politike u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Dokle god postoje inflatorni pritisci i bojazan da će nivo cijena da bude veći od očekivanog i da može da ugrozi privredni rast, postoji i potreba za povećanjem kamatnih stopa. Najnoviji podaci o kretanju inflacije su u nekoj mjeri ohrabrujući jer upućuju na zaključak da se ona usporava. Samim tim će se i pritisci za dalje povećanje kamatnih stopa smanjiti. Do kog nivoa – to niko ne može da zna u ovom trenutku, jer imamo eksterne faktore na koje nijedna zemlja pojedinačno ne može da utiče. Tu prije svega mislim na rat u Ukrajini, skok cijena energenata i poremećaje koji postoje na tržištu roba”, ističe Đukić.
