Društveni biznisi Nova šansa iz Herceg Novog, Seljak.me i Happy paws iz Podgorice dobitnici su 3 odvojene nagrade za najodrživiji, najinovativniji i projekat sa najviše uticaja ovogodišnjeg Foruma Akademije za preduzetništvo, koji je danas održan u hotelu Centreville u Podgorici. Nagrade su uručili direktor Direkcije za poslovanje s mikro klijentima u Erste banci, Albert Jacović i sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada Kemal Grbović.

O pobjednicima je odlučivao žiri u sastavu: Adrijana Saveljić (Finance in Motion, upravlja EFSE fondom), Albert Jacović (Erste banka), Kemal Grbović (Sekretarijat za preduzetništvo) i Dženan Šarić (Fondacija Mozaik, BH)

Uz nagrađene ideje, na Forumu su se predstavili i društveni biznisi:

• Bona Fide (ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja iz Pljevalja, radionice za proizvodnju vunenih proizvoda, posluju kao kooperativa – http://bona-fide.me/ )
• Zračak nade (digitalna štamparija u Pljevljima za radnu integraciju osoba sa invaliditetom, posluju kao NVO)
• NVO Centar za ravnopravnost, integraciju i imigraciju (ekonomsko osnaživanje romske populacije I bivših zavisnika u Podgorici i Beranama, u procesu registracije DOO za bavljenje tregovinom i reciklažom)
• Žvaka doo (Štamparija LAPIS koja zapošljava osobe sa invaliditetom)

Na Forumu Akademije za preduzetništvo, organizovanom u okviru Globalne nedjelje preduzetništva, održana je panel diskusija na temu „Kako doći do početne investicije i podrške za preduzetnike“, na kojoj su o programima podrške preduzetnicima, startapovima i društvenim biznisima govorili Lazar Nenezić iz Ministarstva ekonomije, Amra Omeragić iz Finance in Motion u BiH, Dženan Šarić iz Fondacije Mozaik BiH i Anja Grabovica iz Tehnopolisa.

Program Razvoj socijalnih preduzeća razvili su Centar za ekonomski prosperitet (CEPS) i Akademija za preduzetništvo Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu (EFSE) u cilju podrške preduzetnicima da svoj biznis iz početne dovedu u fazu rasta i razvoja.

Program je kreiran kako bi procijenio postojeće poslovne modele i osnažio preduzeća da u svojoj ranoj fazi implementiraju osnovne principe poslovnog planiranja i redovno procjenjuju kratkoročne operativne poslovne planove, zasnovane na ključnim indikatorima poslovanja, kao i da unaprijede menadžerska znanja i vještine ključnog osoblja. Na taj način žele podržati društvene preduzetnike da ostvare uticaj i kreiraju značajne promjene u zajednicama u kojima posluju.

EFSE Entrepreneurship Academy (Akademija za preduzetništvo), inicijativa EFSE Development Facility, obuhvata niz programa za podršku startup-ovima u cijelom EFSE ciljnom regionu. Radeći zajedno sa lokalnim organizacijama koje pokreću projekte inkubacije i akceleracije, Akademija za preduzetništvo pruža preduzetnicima i njihovim novim biznisima usmjeravanje, resurse, mentorstvo i mogućnosti umrežavanja, što povećava šansu da dobiju finansijsku podršku i druga sredstva neophodna za pretvaranje dobrih ideja u uspješna preduzeća. Na ovaj način, Akademija za preduzetništvo i njeni partneri pomažu u stvaranju okruženja u kojem preduzetnici mogu uspjeti – podstičući duh EFSE-a kao “Fond za preduzetništvo” (www.efse.lu).

Šta je to društveni biznis (ili socijalni biznis)?

Da bi biznis pripadao ovoj grupi, mora da zadovolji uslove:

1. Da rješava važan društveni problem (sličnost sa neprofitnim organizacijama)
2. Da generiše profit (sličnost sa profitnim kompanijama)

Nobelovac Muhammed Yunus je kreator pojma društveni biznis i dao je sljedeću definiciju:

„Biznis koji vraća svoje ulaganje, svoje troškove, a istovremeno stvara dobit. Vlasnici nikad ne uzimaju nikakvu dobit za sebe, samo dobiju natrag investirani novac. To je to. Cijeli biznis je posvećen rješavanju ljudskih problema, nema druge svrhe. Dakle, to je ono što mi zovemo društveni biznis – preduzeće bez dividende koje rješava ljudske probleme“.

Primjeri društvenih biznisa:   

1. A)    Žene koje su nekada radile u tekstilnim kombinatima sada proizvode torbe koje prave od korištenih bilborda (Erste banka Srbija podržava ovaj biznis i kupac je ovih torbi)
2. B)    Grupa mladih inženjera iz USA proizvodi napravu koja liči na vreću za spavanje, a služi da ugrije prijevremeno rođene bebe čak i kada u bolnicama nema struje.