Zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) signalizirali su novo osjetno povećanje kamatnih stopa u eurozoni u septembru, u uslovima kontinuirano visoke inflacije i znakova gubitka povjerenja u centralne banke.
ECB je na sjednici u julu podigao ključne kamatne stope pola procentnog boda, a slično ili čak i veće povećanje očekuje se i na sjednici zakazanoj za 8. septembar, prenosi SEEbiz.
Članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, guverner francuske centralne banke Francois Villeroy de Galhau i njegov letonski kolega Martins Kazaks založili su se krajem prošle sedmice za oštre ili značajne poteze.
– I vjerovatnost i cijena ukorjenjivanja aktualne visoke inflacije u očekivanjima neugodno su visoki – kazala je Schnabel na neformalnom skupu bankara i finansijskih zvaničnika u američkom Džekson Holu.
Ona je dodala da u takvom okruženju centralne banke moraju vući snažne poteze.
Letonski guverner smatra da bi ECB trebalo da razmotriti podizanje kamatnih stopa pola i tri četvrtine procentnog boda.
– Gledano iz sadašnje perspektive, trebalo bi da budu podignute najmanje 50 baznih bodova – rekao je Martins Kazaks.
Upozorio je i na prijetnju recesije.
– Uz visoku inflaciju kakvu imamo, teško će se izbjeći recesija, rizik je značajan i tehnička recesija vrlo je vjerovatna – kazao je Kazaks.
ECB nižim kamatnim stopama podupire ekonomiju. Trenutno su još daleko od neutralnog nivoa, koji prema procjenama ekonomista iznosi oko 1,5 odsto.
U julu je centralna monetarna institucija eurozone podigla kamatnu stopu na depozite banaka na nula odsto. Kamatna stopa za prekonoćne pozajmice bankama podignuta je na 0,75 odsto, a ona za refinanciranje banaka na 0,5 odsto.
Villeroy smatra da bi neutralni nivo kamatnih stopa trebalo da bude dosegnut prije kraja godine, a Kazaks u prvom tromjesečju iduće godine.
– Po mom mišljenju, mogli bismo prije kraja godine dostići neutralne stope, nakon još jednog značajnog poteza u rujnu – rekao je Villeroy.
Schnabel je također upozorila da bi inflacijska očekivanja mogla premašiti ciljani nivo u srednjoročnom periodu od dva odsto. Naglasila je i da javnost počinje gubiti povjerenje u centralne banke, prema ispitivanjima javnog mnijenja.
U intervjuu sredinom avgusta istaknula je i mogućnost recesije u eurozoni.
– Postoje snažni znaci da će rast usporiti i ne bih isključila mogućnost ulaska u tehničku recesiju, posebno ako snabdijevanje energijom iz Rusije bude dodatno smanjeno – rekla je Schnabel.
Ona je dodala i da bi recesija ublažila cjenovne pritiske, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da se inflacija vrati na ciljani nivo.
– Čak i ako uđemo u recesiju, malo je vjerovatno da će se inflatorni pritisci smanjiti sami od sebe – zaključila je tada Schnabel.
