Snažan oporavak nakon strmoglavog pada tokom 2020, ali neizvjesnost ipak ostaje
Očekuje se da će ekonomija Crne Gore porasti za 12.3 procenata tokom 2021.godine, kaže se u najnovijoj makroekonomskoj prognozi Regionalni ekonomski izgledi, koju je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila danas.
Nakon usporenog starta, ekonomija je doživjela snažan oporavak u odnosu na prošlu godinu u dijelu domaće i eksterne tražnje. Turizam je tokom ljeta snažno porastao u broju stranih turista i noćenja, koji je dostigao oko 85 procenata nivoa iz jula i avgusta 2019. godine. Kao posljedica ovoga, budžet je zabilježio značajan suficit u ljetnjem periodu i time bio poprilično potpomognut. Trgovina na malo se takođe snažno oporavila od aprila, dostižući preko 50 % rasta u ljetnjem špicu sezone.
Slično kao i u drugim ekonomijama Zapadnog Balkana, cijene rastu postepeno u Crnoj Gori zbog povećanja cijena hrane i energenata. Nakon što je prošle godine premašio 100 odsto BDP-a, javni dug se smanjio u prvoj polovini 2021. zahvaljujući otplatama, ali i dalje ostaje značajan.
Kako je kazala Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a: “Do sada su znaci ekonomskog oporavka vrlo snažni, ali iako postoji potencijal u moguće još boljem završnom dijelu sezone, neizvjesnosti vezane za pandemiju i politička nestabilnost koja se ponavlja predstavljaju potencijalni rizik.
Ekonomije širom EBRD regiona mogle bi ove godine imati rast of 5.5 procenata. Iako ovo predstavlja promjenu na bolje za 1.3 procenta u odnosu na njenu junsku prognozu na osnovu snažnih performansi u prvoj polovini godine, Banka ipak upozorava na ozbiljne prijetnje.
Glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik je rekla: „Ovo je gorko-slatki oporavak. Prva polovina 2021. donijela je snažan skok, ali sada imamo sve veći razlog za zabrinutost. Dok visoke cijene roba idu u korist izvoznicima, one predstavljaju veliki teret za trgovinski bilans uvoznika. Snabdijevanje pristupačnom energijom sada kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je manevarski prostor za vlade ograničen.
Nakon obimnih stimulativnih paketa ponuđenih kao odgovor na krizu Covid-19, javni dug u regionima EBRD-a porastao je u prosjeku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019. Iako su troškovi zaduživanja i dalje ispod nivoa prije krize u većini ekonomija, oni su naglo porasli u nekim zemljama.
Oporavak se ubrzao u regionima EBRD-a u prvoj polovini 2021. kada je proizvodnja porasla za 6,4 odsto na godišnjem nivou. Očekuje se da će se rast tokom 2022. godine kako se ekonomije oporavljaju, smanjiti na 3,8 odsto u regionima EBRD. Ovo je za 0,1 procenata niže od očekivanog u junu 2021. Međutim, prognoze su podložne velikoj neizvjesnosti, što odražava rizike povezane sa budućim tokom pandemije Covid-19, mogućim pogoršanjem spoljnih uslova i slabijim rastom trgovinskih partnera.
