Carine Donalda Trampa uzdrmale su tržišta u ponedjeljak, sa skokom dolara i padom globalnih tržišta akcija dok investitori žure da procijene kako će nameti uticati na SAD i njegove najveće trgovinske partnere.
Američki dolar porastao je više od 1,3 odsto u odnosu na korpu valuta, poslavši kanadski dolar na najniži nivo od 2003. Meksička valuta pala je za skoro 3 odsto, dok je euro skliznuo 1,3 odsto.
Azijske akcije pale su, dok su fjučersi američkih akcija takođe naglo pali, pri čemu su ugovori koji prate referentnu vrijednost S&P 500 izgubili 2 odsto, a oni koji prate Nasdaq 100 klizili su 2,6 odsto.
Evropski terminski ugovori takođe su pali, pri čemu je Euro Stoxx 50 pao za 2,4 odsto.
Ovi potezi uslijedili su nakon što je Tramp u subotu uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade, sa nižim nametom od 10 odsto za kanadsku energiju i novim carinama od 10 odsto na uvoz iz Kine. Takođe je zaprijetio carinama protiv EU.
Tramp je u objavi na Truth Socialu, svojoj društvenoj mreži, priznao da će “možda” biti “nešto bola” od njegovih carina. “Ali… sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti”, napisao je u nedjelju.
Globalne investicione banke upozorile su da će carine pogoditi američku ekonomiju zajedno sa ostatkom svijeta. Analitičari UBS-a i Morgan Stanleya predviđaju da bi, ako se carine održe, ove godine mogle prepoloviti rast realnog BDP-a SAD-a – smanjujući ga za više od 1 procentnog poena.
Prinos na američke dvogodišnje trezorske obveznice porastao je za 0,04 procentna poena na 4,23 odsto, dok je prinos na desetogodišnje obveznice pao za 0,03 procentna poena na 4,5 odsto.
“Na tržištu je postojao određeni optimizam da su [prijetnje carinama] samo za pregovore, ali tržište je možda potcijenilo odlučnost Trampove administracije”, rekao je Jason Lui, šef azijsko-pacifičke strategije akcija i derivata u BNP Paribasu.
Ekonomisti su upozorili da će carine vjerovatno ubrzati inflaciju u SAD-u. “Najjasnija implikacija je jači dolar”, rekao je Eric Winograd, glavni ekonomista u AllianceBernsteinu. “Duga dolarska pozicija je najčistiji, najjasniji izraz trgovinskog rata koji se sada pokreće.”
“Valute koje će najviše trpjeti su one protiv kojih se nameću carine”, dodao je Winograd, napominjući da “postoje dobri argumenti da će tržište akcija malo trpjeti”.
Japanski izvozni indeks Nikkei 225 pao je 2,8 odsto, dok je Topix pao 2,4 odsto. Južnokorejska referentna vrijednost Kospi pala je za 3,1 odsto, a von je pao za 1,1 odsto u odnosu na dolar na 1469,7 vona.
Indeks Hang Seng u Hong Kongu pao je za 0,7 odsto, predvođen padom kineskih kompanija koje kotiraju na tom području. Berza u kontinentalnoj Kini zatvorena je do srijede.
Kineski ofšor juan, kojim se trguje slobodno, skliznuo je čak 0,7 odsto na 7,37 juana za dolar u ponedjeljak ujutro prije nego što je smanjio svoje gubitke.
Cijene nafte takođe su porasle u ranoj azijskoj trgovini, pri čemu je međunarodna referentna sirova nafta Brent porasla za 0,6 odsto na 76,13 dolara po barelu.
Druge robe koje se tretiraju kao zamjene za kineski i globalni ekonomski rast pale su. LME bakar pao je za 0,7 odsto na 9.064 dolara po toni, dok su nikl i aluminijum pali za više od 1 odsto.
George Saravelos iz Deutsche Bank rekao je da su najave tarifa “na najjastrebovskijem kraju protekcionističkog spektra koji smo mogli zamisliti”, te da tržišta moraju “strukturalno i značajno promijeniti premiju rizika trgovinskog rata”.
Meksički pezos naglo je pao posljednjih sedmica jer su trgovci pomno proučavali najave nove Trampove administracije tražeći naznake o carinama.