Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla i prošle sedmice, drugi zaredom, jer su inflatorni pritisci u SAD-u i dalje snažni, pa čelnici američke centralne banke poručuju da ne odustaju od agresivnog povećanja kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,5 odsto, na 112,99 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,25 odsto, pa je cijena eura skliznula na 0,9720 dolara.
Kurs dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 2,3 odsto, na 148,70 jena, najviši nivo u 32 godine.
U prvom dijelu sedmice dolarov indeks je stagnirao, pa i pomalo slabio.
Ali, ojačao je u drugom dijelu, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u septembbru porasle 0,4 odsto na mjesečnom, a 8,2 odsto na godišnjem nivou, što je nešto veći rast u odnosu na očekivanja analitičara.
Kako se inflacija i dalje kreće oko najviših nivoa u 40 godina, očekivanja na tržištu u vezi kamata nisu se promijenila.
Tim više što je i zapisnik s posljednje sjednice američke centralne banke pokazao da se čelnici Feda slažu da treba i dalje voditi restriktivnu monetarnu politiku.
“U posljednjim istupima svi čelnici Feda jednoglasno ističu predanost Feda u suzbijanju inflacije i zadržavanju smjera. Tržište shvata da će Fed nastaviti da podiže kamatne stope. Pitanje je samo kada će doći do usporavanja tempa podizanja kamata s 0,75 na 0,50 ili 0,25 postotnih bodova”, kaže Quincy Krosby, strateginja u LPL Financial.
Procjenjuje se da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.
Japanske vlasti prijete intervencijom
Zahvaljujući tome, kurs dolara snažno je porastao prema japanskoj valuti i dosegao najviši nivo u posljednje 32 godine.
Japanske vlasti zaprijetile su da će intervenisati na tržištu kako bi zauzdale prevelike promjene kursa, ali zasad to nisu učinile.
Slabost jena posljedica je izuzetno labave monetarne politike, koju vodi japanska centralna banka, dok ostale centralne banke u razvijenom svijetu zaoštravaju monetarnu politiku.
Tako se očekuje i dalje povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) na sjednici u oktobru, moguće i za agresivnih 0,75 postotnih bodova jer inflacija u eurozoni ne popušta, pa se u prosjeku kreće oko 10 odsto, rekordni nivo od kada taj blok postoji.
Iako i Fed i ECB podižu kamatne stope, dolar jača prema euru jer se procjenjuje da ima više prostora, s obzirom na to da je američka ekonomija i dalje vrlo stabilna, dok je evropska pod pritiskom energetske krize.
Izvor: SEEbiz
