SAD su u posljednji čas uspjele da izbjegnu fiskalnu krizu. Ali postignuti dogovor je samo privremeno rješenje.
Naime, kako piše Dojče vele, rizik od političkih sukoba i dalje postoji, a na kocki je uloga američke valute na svjetskom tržištu. Demokrate i republikanci su uspjeli da postignu dogovor, ali tek u posljednjem trenutku. Kratkoročno podizanje granice zaduživanja koje će važiti do februara, ne znači i prestanak opasnosti.
I sama opasnost od bankrota Sjedinjenih Država u ljeto 2011. bila je dovoljna da agencije za rejting smanje ocjenu te zemlje.
“Niko ne zna gdje to može da se završi“, kaže Aksel Merk, predsjednik firme “Merk investicije“ za Dojče vele.
“Rizikovali smo sa Lemanom i to je prošlo prilično loše, ali mislim da to nije bilo ništa u poređenju sa onim što bi moglo da se dogodi ako Amerika zaista odluči da ne plati na vrijeme.“
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Na vrhuncu svoje moći, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države stvorile su novi finansijski poredak na osnovu liberalnih institucija kao što je Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Valuta tog sistema je bila dolar, čija vrijednost je vezana za zlato. Vrijednosti svih drugih valuta zatim su bile povezane sa dolarom, što je američki novac učinilo rezervnom valutom cijelog svijeta.
“Amerika može da pozajmi novac po povoljnijim uslovima, jer dolar je svjetska valuta“, kaže Bari Ajhengrin, autor knjige “Izvanredna privilegija: Uspon i pad dolara i budućnost međunarodnog monetarnog sistema“ za Dojče vele, prenosi b92.net.
Prema njegovim riječima, Amerika tako ima i osiguranje. Kad god nešto krene po zlu – i u Americi i van nje, i kada prihodi počnu da opadaju, vrijednost dolara raste. Sjedinjene Države su tako izolovane od najgorih efekata.
Ajhengrin smatra da dolar ima tri jedinstvena atributa koja nema ni jedna druga valuta: Veličinu, stabilnost, i likvidnost. Investitori su smatrali da iza dolara stoji američka vlada koja plaća svoje račune.
Još veća prednost dolara je njegova neprevaziđena likvidnost, odnosno to što dolari mogu da se prodaju bez prevelikog gubitka vrijednosti.
Ali, kako kaže Merk, Amerikanci se više ne fokusiraju na kvalitet svoje valute. U prošlosti, Vašington je promovisao snažan dolar uz pomoć zdrave poreske politike. Danas, političari samo štampaju pare. Merk smatra da je Amerika time zapravo rekla drugim nacijama da je “dolar naš, a problem vaš“.
Države pokušavaju da smanje svoju zavisnost od dolara. Po podacima Međunarodnog monetarnog fonda 72 odsto svjetskih deviznih rezervi bile su u američkim dolarima 2001. godine. Danas, to je oko 62 odsto. Pojedine zemlje se okreću euru, kanadskom ili australijskom dolaru, a Američka centralna banka kupuje američke obveznice, tempom 85 milijardi mjesečno da bi zatvorila tu rupu.
“Zašto Centralna banka mora da kupi te obveznice“, pita Jozef Braml, predstavnik Njemačkog veća za spoljne odnose.”To je zato što ih Kinezi i Japanci više ne kupuju.“
Ipak, dolar je i dalje važan, tvrdi Ajhengrin. Iako je SAD imaju udio od 25 odsto u svjetskoj ekonomiji, 85 odsto svih međunarodnih monetarnih transakcija odvija se u dolarima.
“Zapanjujuće je koliko malo toga se dogodilo kao reakcija na aktuelni problem u Vašingtonu“, kaže Ajhengrin.
“Objašnjenje je, jednom riječju – nevjerica. Niko u Evropi ili u Aziji ne vjeruje da su političari u Americi nenormalni. Oni odbijaju da povjeruju da je američki politički sistem toliko disfunkcionalan da bi neodgovorni političari mogli da dovedu vladu do bankrota.“
Trenutno ima malo drugih opcija. Euro je i dalje poljuljan zbog krize, kineski renminbi (juan) još nije u potpunosti osvojio svjetska tržišta, a Japanski jen i dalje gubi vrijednost.
“Glavna stvar koja ide na ruku dolaru je odsustvo pravih alternative“, tvrdi Ajhengrin.
