OK, vrijeme je da priznam – pretplatila sam se na društvenu mrežu X Elona Muska (bivši Twitter).

“Zašto daješ novac najbogatijem čovjeku na svijetu?” viknula je moja prijateljica.

Doduše, imala je pravo, ali ja sam to učinila iz dva razloga. Prvo, zato što sam bila svjesna nekoliko mojih lažnih profila koji lebde okolo, a pretplata nudi svojevrsnu verifikaciju.

I drugo, jer sam željela pristup X-ovom AI chatbotu, Groku, a ovo je bio najjednostavniji način da ga dobijem. Ja sam to platila – to nije bio trošak BBC-a.

Reputacija pretplatnika je toliko pomiješana na X da postoji opcija da sakrijete “plavu kvačicu” koja se pojavljuje pod vašim imenom nakon što se pretplatite.

Među nekim etabliranim korisnicima postoji dubok osjećaj gađenja prema tome da “kupite svoj put” – da steknete dodatnu vidljivost i profil tako što ćete to platiti, umjesto da ga dobijete po zasluzi objavljivanjem dobrog sadržaja.

Nisam očekivala da će se mnogo promijeniti u pogledu sopstvenog iskustva korišćenja platforme. Ali ima poboljšanja.

Očigledne prednosti su mogućnost pisanja dužih postova i uređivanja – i cijenim smanjenje oglasa. S druge strane, sada uslugu plaćam hladnom gotovinom, još više me nervira spam i botovi koji ga uništavaju.

Johnny Ryan, bivši izvršni direktor oglašavanja koji sada izaziva industriju kao viši saradnik u Irskom savjetu za građanske slobode, kaže da je na neki način oglašivačima lakše ugoditi onima koji plaćaju.

„Oglašivača uopšte nije briga šta je sadržaj“, kaže on. “Svako malo dođe do skandala, ali generalno nisu toliko politički.”

Postoji stara poslovica “ako ne plaćate za proizvod, vi STE proizvod” – što znači, ako nešto koristite besplatno, onda kompanija koja ga posjeduje uzima podatke koje stavite na to i naplaćuje firmama da umjesto toga reklamirati kod vas.

To je ustaljen i unosan poslovni model. “Podaci su nova nafta!” bila je podebljana fraza koju sam mnogo puta čula u tehnološkoj industriji prije nekoliko godina.

Ali možda toj naftnoj bušotini malo ponestaje rezervi, jer tehnološke kompanije sve više gledaju na pretplatu kao alternativnu ponudu.

Prije šest mjeseci, Meta je u Evropi predstavila model pretplate bez oglasa za Facebook i Instagram. To je 13 € (14 USD; 11 £) mjesečno na mobilnim uređajima, što je otprilike prosjek za naknadu za online uslugu. Tehnološki gigant je odbio da mi kaže koliko se ljudi do sada prijavilo.

Sada, to je navodno bilo kako bi se uskladilo s novim zakonodavstvom EU o izboru potrošača. Međutim, to se izjalovilo: Meta se sada našla pod istragom jer Evropska komisija kaže da binarna odluka o predaji novca ILI podataka možda nije dovoljno dobra.

Snapchat Plus, koji uključuje opciju bez oglasa koja je još uvijek u upotrebi, dosegao je milion pretplatnika u roku od samo nekoliko sedmica od lansiranja u junu 2022. A 2023. YouTube-ova premium usluga, koja nudi striming bez oglasa, dostigla je 100 miliona korisnika.

“Iskustvo bez muke jednostavnog uživanja u sadržaju, bez straha ‘kada će doći reklame’ je nešto što mi je potrebno u životu,” kaže James Hacking, osnivač medijske agencije Socially Powerful i YouTube pretplatnik.

Netflix je, s druge strane, pokrenuo jeftiniju pretplatničku ponudu koja uključuje oglase, a Amazon Prime je uveo reklame na svoju video platformu, a sada korisnicima (koji su već pretplatnici) naplaćuje dodatnu naknadu za njihovo ponovno uklanjanje.

Johnny Ryan tvrdi da ovaj hibridni model predstavlja najgori od oba svijeta. “Čudna je stvar”, kaže on, i vidjeti oglase i platiti naknadu.

Pretplate su, uopšteo govoreći, “dio prelaska sa tržišta koje je novo i raste u tržište koje je zasićeno”, kaže Azeem Azhar, osnivač pretplatničkog biltena Exponential View. „Nema novih kupaca koje možete dobiti, tako da morate shvatiti kako da dodate prihod svom poslu.

“Postoji segment korisnika interneta koji su spremni da plate, baš kao što postoji segment korisnika aviokompanija koji su spremni da plate da se brže ukrcaju.”

Ali, upozorava on, društvene mreže posebno moraju biti oprezne.

“Ako svi moraju da plaćaju, imaćete mnogo manje ljudi koji će to koristiti – tako da će biti manje angažmana, a samim tim i manje poželjno”, dodaje on. “Postoji ravnoteža između potrebe za besplatnim korisnicima za ponovno dijeljenje i kreiranje sadržaja, kao i ljudi koji žele platiti više za malo bolje iskustvo.”

Možda je ovo lekcija koju je X već naučio – u roku od nekoliko dana od lansiranja svog modela pretplate, dao je besplatan status premium naloga svim nalozima sa više od milion pratilaca, a nedavno je to proširio i uključio svakoga sa više od 2.500 premium pratilaca.

Ovo dolazi jer su mnoge platforme za vijesti uspješno prešle na pretplatničko finansiranje. Ima ih dosta koji udobno sjede iza paywall-a. Posebno je bio uspješan u Skandinaviji – i prošle godine je Reuters izvijestio da je 33% Šveđana plaćalo vijesti na internetu.

Gospodin Azhar ima oko 100.000 pretplatnika na Substack-u – platformi koja povezuje kreatore sa publikom. Besplatno je za objavljivanje, a Substack uzima 10% provizije na plaćene pretplate, plus postoji dodatna naknada za transakciju od 3% za platni sistem Stripe. Substack tvrdi da se više od tri miliona ljudi pretplatilo na brojne publikacije koje hostuje. Kreatorima podstaka nije dozvoljeno da ugrađuju oglase.

“Morate biti dosljedni – morate se stalno pojavljivati ​​- stvaranje navike u glavama vaših čitalaca je važno”, kaže osnivač SubStacka Hamish McKenzie o tajni uspješnog naloga.

“Oni će razviti odnos sa vama, a onda morate zadržati njihovo povjerenje što znači poštovati ​​njihovu pažnju – suprotno od reklamne igre – morate biti iskreni, nemojte zloupotrebljavati njihovu pažnju tako što ćete ih zasipati gomilom stvari to im odvlači pažnju od njihovog dana.”

McKenzie smatra da će jednog dana doći do “velikog rivalstva” između društvenih mreža koje uzimaju jednu pretplatu za sav sadržaj na sebi i pojedinačnih modela kreatora kao što je Substack.

“Mnogo je bolji svijet kada je publika kupac, a ne proizvod”, kaže on.

Izvor: Zoe Kleinman, BBC