Rezerve u zlatu Crne Gore na kraju prošle godine iznosile su 38.477 unci, odnosno 1,090 tona zlata, što na tržištu vrijedi 38,05 miliona eura.
Unca je 31,1 gram zlata, a podatak o rezervama u zlatu naveden je u predlogu zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, piše Dan.
Količine zlata koje ima Crna Gora male su u odnosu na zemlje regiona, osim Hrvatske, koja je prodala svoje zlato.
Lider u regionu po količinama zlata već dugi niz godina je Srbija, koja je u poslednje dvije godine dokupila još dvije tone zlata, pa je količina zlatnih rezervi te zemlje uvećana na 17,2 tone. Bugarska je prošle godine imala 40 tona zlata, a Makedonija 6,8 tona. Slovenija ima 3,2 tone zlata, a Bosna i Hercegovina dvije tone.
Od izbijanja finansijske krize zabilježen je trend rasta učešća zlata, koji služi kao zaštita od inflacije na duži rok i smanjuje rizik deviznih rezervi. Rezerve u zlatu najsigurnije su ulaganje u vremenima krize i neizvjesnosti na finansijskim tržištima, zbog kojih je neizvjestan prinos od hartija od vrijednosti.
Crna Gora nije kupovala zlato ni tokom investicionog buma, kada se priliv novca u državi mjerio milijardama eura.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je da je Crna Gora svoje zlatne rezerve naslijedila još iz vremena zajedničke države.
„Svaka država ima svoje rezerve u zlatu, najstarijoj podlozi za očuvanje svoje stabilnosti. Još od vremena kada je novac ima „zlatnu podlogu , zlato se koristi kao državna rezerva. Crna Gora je svoje zlatne rezerve uglavnom naslijedila od podjele zlata iz bivše države, kada su se zlatne rezerve SFRJ podijeljene između članica bivše države“, rekao je Lekić.
Poslanik Pozitivne Goran Tuponja ocijenio je da su zalihe u zlatu koje posjeduje država premale, uz napomenu da one nijesu preduslov za ekonomski razvoj zemlje.
„Siguran sam da pojedini funkcioneri DPS-a imaju više zlata na računima u inostranstu nego što cijela država ima rezervi. To pokazuje kako funkcionišu stvari u našoj državi.
Zlatne rezerve nijesu preduslov za ekonomski napredak zemlje, već to obezbjeđuju neki drugi ekonomski parametri, ali u našoj državi, nažalost, ni njih nema. U našoj zemlji nema parametara koji mogu da nam garantuju da ćemo normalno i stabilno funkcionisati u međunarodnim okvirima“, kazao je Tuponja.
