Sudija podgoričkog Osnovnog suda Nataša Bošković odlučiće posebnim rješenjem o eventualnom donošenju privremene mjere kojom bi banka bila spriječena da plijeni nekretnine dok traje sudski postupak koji je pokrenuo Centar za zaštitu potrošača u ime preko 300 klijenata sa Hipo Alpe Adrija bankom, piše Dan.

Klijenti su podnijeli zajedničku tužbu protiv banke zbog shambenih kredita koje su tokom 2a006. i 2007. godine podigli u švajcarskim francima, a tužbom se traži poništaj odredbi kojima se dozvoljava devizna klauzula, odnosno obračun visine duga u francima.

sudija Bošković najavila je na nedavno održanom pripremnom ročištu da će to rješenje, kao i odluku o evectualnom angažovanju tima vještaka koji bi izvršio vještačenje u tom sporu, na zahtjev tužilaca, donijeti prije održavanja ročišta glavne rasprave koja će početi 15. septembra i trajaće svakog dana zaključno sa 19. decembrom, kada će sud saslušati jedan broj klijenata, kao i službenika banke i izvesti predložene dokaze stranaka u sporu.

Predlog za donošenje privremene mjere podnijeli smo u septembru prošle godine jer je u toku veliki broj sudskih postupaka koje Hipo banka vodi sa klijentima u vezi oduzimanja nepokretnosti na koju je, za taj kredit, banka stavila hipoteku. Problem je to što banka uzima nekretnine koje su date pod hipoteku kako bi ih prodala, a klijente duži da vrate i kredit, što je očigledno apsurdna situacija i to se protivi osnovnim načelima obligacionog prava iz Zakona o obligacionim odnosima, a to je načelo savjesnosti i načelo jednakih davanja, kazao je za „Dan” advokat Goran Velimirović, čija kancelarija zastupa klijente u sporu sa bankom.

On je istakao da banke po pravilu uzimaju hipoteku gotovo duplo veće vrijednosti u odnosu na odobreni kredit. Upravo zbog toga je traženo određivanje privremene mjere kojom bi sud zabranio banci da sprovodi postupke realizacije hipoteke za klijente koji su tužili tu banku.

Sve ovo vrijeme banka uzima nekretnine i dovodi ljude u nezavidan položaj – rekao je on ističući da se radi o građanima prosječnog imovinskog stanja koji su tim kreditom pokušali da riješe stambeno pitanje.

Prema njegovim riječima, zastupanje te advokatske kancelarije po istom osnovu sa Hipo bankom tražilo je i 10 privrednika.

Radi se o kreditima za biznis u znatno većem iznosu u odnosu na stambene kredite koje su, takođe, podigli u švajcarskim francima. Tužiće banku objedinjenom tužbom po istom osnovu, jer je došlo do skoka franka, uzete su im hipotekovane nepokretnosti, i još su ostali dužni. Počeli smo da radimo na pripremi i te tužbe kojom bi više pravnih lica istovremeno tužilo banku, rekao je Velimirivić.

Prema njegovim riječima, jedan od takvih privrednika je i Panto Vučurović, vlasnik Pantomarekta u stečaju, koji je kod te banke podigao kredit od 20 miliona eura.

On je podsjetio daje CEZAP podnio tužbu prije godinu i po, odnosno u maju prošle godine, i da je banka do sada koristila sve procesne mogućnosti kako bi se odlagalo održavanje glavne rasprave.

Velimirović je istakao da su ti krediti građane Crne Gore doveli u „klopku i zamku bankarskih mahinacija”, jer su im ti krediti, uz „veoma agresivnu reklamnu kampanju” predstavljeni kao najpovoljniji.

Klijentima je čak rečeno i to da su radnici te banke podigli takve kredite, pa će upravo ti radnici biti saslušani u svojstvu svjedoka kako bi se utvrdilo da li je i za njih važio isti ugovor kao i za ostale građane, ili su ipak bili u nešto povoljnijem pložaju, a po našim saznanjima, zaposleni u banci su imali određene povoljnosti, što će se utvrditi tokom postupka, rekao je on.

Velimirivić je naveo da je banka u tom periodu klijentima predočavala da se radi o stabilnoj valuti, i da razlika u kursu može da bude neznatna, svega nekoliko procenata, a umjesto toga razlika je tokom 2009. došla na oko 40 odsto između eura i franka. Takođe, podsjetio je da je kredit odobren u švajcarskim francima, a da se vraćao u eurskoj protivvrijednosti po kursu na dan uplate.

On je istakao i da nijesu tačni navodi iz banke da nijesu mogli da predvide promjene kursa, na šta su se pozivali u više navrata jer, kako je pojasnio, banke imaju specijalnizovana tijela za procjenu i upravljanje rizicima.

Banka tvrdi da i ona mora da vrati obaveze u švajcarskim francima, tako da bi ona bila na gubigku, što nije tačno. Ugovor sa Hipo Alpe Austrija, po kojem je Hipo Alpe Podgorica dobila sredstva za taj kredit baziran je na eurima, koje mi posjedujemo, a po priznanju punomoćnika, sa poslednjeg ročišta, nijedan švajcarski franak po tom osnovu nije ušao u Crnu Goru, niti su bilo kom klijentu isplaćeni švajcarski franci, rekao je on.

Velimirović je istakao da u Austriji, koja je matična zemlja Hipo banke, nijesu praktikovani takvi krediti.

Veoma je indikativno da je Austrija, koja je preuzela upravljanje Hipo bankom, kao zemlja koja je poznata po jakim bankama i pravnoj sigurnosti nije u svojoj zemlji praktikovala davanje tih kredita i da je njihova institucija, austrijska Nacionalna banka u informaciji o rizicima deviznih kredita od 31. januara 2006. navela da je devizni kredit špekuglativno poslovanje visokog rizika. Tim dokumentom se građani Austrije upozoravaju na manipulacije tim kreditima, za razliku od građana Crne Gore, koji o tome nijesu ništa znali, rekao je on.

Iz Hipo banke su u više navrata saopštavali da je banka u svemu postupala u skladu sa zakonom i poštovala sve stavke ugovora. Takođe, saopšteno je i da za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, banka nije vršila korekcije inicijalno ugovorenih kamata, niti ičim ugrozila prava klijenata, a na eksterne faktore, kao što je kurs valute banka, kako je pojašnjeno, ne može da utiče. Takođe, tvrde i da su klijenti potpisali izjavu kojom su upoznati sa mogućim rizicima. J.V.

Na udaru države bivše SFRJ

U zemljama okruženja, koje su se naljiše i našle na udaru ove bankarske zamke, kao što su zemlje bivše SFRJ, prevashodno Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, sudovi su u dosadašnjim postupcima zauzeli stav koji ide u prilog zaštite klijenata, odnosno njihovih građana od očigledne nepravilnosti ili nezakonitosti, kojima su izloženi zaključio je Velimirović koji je napomenuo da je banka prekršila i Zakon o zaštiti potrošača time što nije upozorila klijente na moguće rizike, te propagiranjem samo dobrih strana bankarskog proizvoda.