Mada 80% centralnih banaka u svijetu razmatra primenu digitalnih valuta, svega 10% njih namjerava da realizuje takve projekte u naredne tri godine. Ali tih 10%, na čelu sa Kinom, predstavlja petinu svjetske populacije. Centralne banke u najrazvijenijim zemljama manje su sklone uvođenju kriptovaluta u monetarni sistem nego one u razvoju, ali na to ih tera tehnologija i smanjivanje bankarskog učešća na investicionom i kreditnom tržištu. Ipak, najveću pretnju vide u mogućnosti da kineska centralna banka počne da primjenjuje digitalni novac prije drugih, jer kao što je dokazala i aktuelna pandemija, zavisnost sveta od Kine raste, a zavisnost Kine od svijeta opada.

Neposredno prije izbijanja pandemije korona virusa, jedna za drugom je objavljeno nekoliko studija o mogućnosti da centralne banke počnu da koriste digitalni novac, a krajem maja intenzivirane su spekulacije, pre svega u SAD, da će to prije svih drugih u najskorije vreme učiniti centralna banka Kine.

Prvu analizu, na koju se pozivaju i sva potonja istraživanja bankarskih analitičara, objavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela, svojevrsna banka centralnih banaka i najuglednija multilateralna institucija u svijetu državnih valuta.

Njen izvještaj je zasnovan na istraživanju koje je sprovedeno među 66 centralnih banaka u svijetu. Od tog broja, 21 centralna banka posluje u razvijenim a 45 njih u zemljama u razvoju u kojima živi ukupno 75% svjetskog stanovništva i koje generišu 90% svjetskog BDP-a.

Naizgled mala razlika, velike posljedice

Prema dobijenim nalazima, čak 80% centralnih banaka u svijetu razmatra mogućnosti primjene digitalnih valuta, pri čemu 10% već ima pilot projekte u toj oblasti, dok je oko 40% njih još u eksperimentalnoj fazi. U izveštaju se ističe da su centralne banke u zemljama u razvoju, poput Kine i i Indije, daleko sklonije upotrebi kriptovaluta nego one u najrazvijenijim ekonomijama.

Mnogo više centralnih banaka, uključujući i centralnu banku Kine, radi na digitalnom novcu opšte namjene, nego na digitalizaciji velikih međubankarskih transakcija. Kada je riječ o digitalizaciji novca za opšte namjene, u opticaju je nekoliko varijanti. Najčešća je opcija da svaki građanin može da otvori račun u centralnoj banci, umjesto ili kao dodatak računu u komercijalnoj banci. Druga podrazumijeva da se građanima omogući korišćenje digitalnih kovanica koje izdaje centralna banka, kao neku vrstu zamjene za papirni i metalni novac.

Razlika između ova dva koncepta koja manje upućenima na prvi pogled može da djeluje kao mala, bitno utiče na dalji razvoj monetarnog sistema, napominje se u izvještaju.

Geopolitičko, a ne samo monetarno pitanje

Naime, ako bi svaki građanin otvorio račun kod centralne banke, odmah se postavlja pitanje kako će se održati finansijska stabilnost, ali i kako će izgledati poslovanje bankarskog sistema? S druge strane, ponuda digitalnih kovanica kao zamene za klasični novac je u suštini pitanje o anonimnosti transakcija. Premda su u Kini veoma razvijeni privatni anonimni kanali transfera digitalnog novca (Alipay, WeChat Pay), mnogo je vjerovatnije da će se kineska centralna banka odlučiti za kontrolisanje bankarskih računa, ocjenjuje se u izvještaju.

Razlog nije samo u sklonosti kineskih vlasti da upravljaju tržištem, već i u objektivnom riziku da se digitalne kovanice kroz anonimni transfer iznesu van monetarnog sistema, i da ga gomilanje takvih transakcija učini veoma ranjivim.

Ali ne bi trebalo isključiti ni mogućnost da kineska centralna banka želi da preko digitalnog novca širi svoj uticaj u svijetu. Ukoliko bi neke države zabranile njegovo korišćenje u svom platnom prometu, to bi bilo daleko teže izvesti s anonimnim transakcijama.

Autori izvještaja, zato, ističu da izbor koncepta i tehničkih rješenja za primenu digitalnog novca u centralnim bankama nije samo monetarno, nego i pitanje geopolitičke moći.

Kada je riječ o projekcijama kada bi ovakvi projekti mogli da zažive, nalazi ankete pokazuju da 70% centralnih banaka ne planira takve poduhvate u doglednoj budućnosti, 20% razmatra njihovu realizaciju u srednjoročnom roku, a svega 10% u naredne tri godine. Ali tih 10%, na čelu sa Kinom, predstavlja petinu svjetske populacije, napominju analitičari Banke za međunarodna poravnanja.

Zapad priča o napuštanju, a Istok napušta keš

U mnogim zemljama, međutim, još nisu sigurni ni kako bi ozakonili primenu digitalnog novca u centralnim bankama, iako se u svijetu intenziviraju pripreme za donošenje ovakve regulative. Ipak, mnoge centralne banke još nisu sačinile ni analizu o tome kako bi transakcije privatnim digitalnim novcem uticale na monetarni sistem u domenu njihove odgovornosti. Ono što jeste uočljivo je sve manje korišćenje gotovine, što je posebno značajno u rastućim ekonomijama, ističe se u analizi Dojče banke.

Istraživanje je sprovedeno među 3.600 korisnika u svijetu, s ciljem da se utvrdi odnos između upotrebe gotovine, čekova, mobilnog i onlajn plaćanja, te korišćenja kriptovaluta u finansijskim transakcijama. Autori ocjenjuju da, iako je u cijeloj Evropskoj uniji, a najviše u Švedskoj, napuštanje gotovine zvanična politika, keš će se duže zadržati u razvijenim nego u zemljama u razvoju, u kojima se daleko više koriste mogućnosti bezgotovinskog plaćanja, naročito u Kini i Indiji.

Tako se u Kini oko 40% kupovina u maloprodaji plaća digitalnim novčanikom, u Indiji se plaćanje gotovinom u posljednjih nekoliko godina prepolovilo sa 60% na 30%, dok je učešće bezgotovinskog plaćanja u drugim zemljama daleko manje.

Analitičari Dojče banke napominju da već sada najmlađe generacije širom svijeta sve više koriste kriptovalute, predviđajući da će do kraja ove decenije oko 200 miliona ljudi u svijetu imati svoj kriptonovčanik. Time će kriptovalute postati značajan dio monetarnog sistema, pa je zato neminovno pitanje kako će se centralne banke postaviti prema ovakvom trendu, uprkos i dalje veoma izraženim sumnjama prema korišćenju digitalnog novca u platnom prometu.

Svijet sve više zavisi od Kine, a Kina sve manje od svijeta

Analizirajući razloge koji podstiču centralne banke da razmišljaju o uvođenju digitalnog novca, stručnjaci Dojče banke na prvom mjestu ističu tehnologiju. Tehnološki razvoj je već doveo do toga da plaćanja – koja ujedno predstavljaju i sve veći izvor zarade – polako ali sigurno izmiču komercijalnim bankama, a time se dovodi u pitanje i kontrola koju vrše centralne banke. Drugo, privatne kriptovalute poput najavljene libre koju nastoji da uvede kompanija Fejsbuk na finansijsko tržište, dodatno će smanjiti učešće banaka u platnom prometu.

Treće, na osnovu prometa kriptovalutama, razvijaju se i novi oblici za finansiranje investicija, koji konkurišu bankarskim kreditima. Ipak, najznačajniju prijetnju predstavlja Kina, ocjenjuju analitičari Dojče banke. Ukoliko kineska centralna banka razvije primjenu digitalnog novca prije drugih – a dostupne informacije ukazuju da se na tome ubrzano radi – to može predstavljati veliki rizik za globalni svijet finansija, jer zavisnost svijeta od Kine raste, dok zavisnost Kine od svijeta opada.

Banka JP Morgan, pak u svom najnovijem izvještaju ističe da digitalni juan prije svega prijeti hegemoniji dolara. „Nijedna druga država na svijetu ne može toliko da izgubi od remetilačkog potencijala digitalnih valuta kao SAD”, tvrde analitičari ove banke.

Posle vijesti da Kina već nekoliko mjeseci testira digitalni juan u četiri grada i to u strogo kontrolisanim uslovima, svi vodeći finansijski mediji u SAD detaljno analiziraju taj koncept, naglašavajući da je njegova najveća snaga u potpunom praćenju korisnika. Agencija Blumberg je već iznijela predviđanja da digitalni juan daje Kini neslućene mogućnosti u upravljanju novčanom masom i praćenju čak i najmanje transakcije svakog kineskog građanina, „a uskoro i u drugim državama, jer se očekuje da će Kina svoju digitalnu valutu koristiti u zemljama sa kojima najviše privredno sarađuje“.

Izvor: Bif.rs