Članovi Vlade, ukoliko budu usvojene predložene izmjene Zakona o Centralnoj banci, neće moći više da prisustvuju sjednicama Savjeta CBCG, a Skupština neće više odlučivati o raspolaganju imovinom CBCG čija vrijednost prelazi 150 miliona eura.
U CBCG smatraju da ta institucija treba nezavisno da raspolaže svojom imovinom, a da Državna revizorska institucija ne treba da radi reviziju ciljeva i odluka CBCG. Pored toga, najvažnije novine u Nacrtu izmjena i dopuna zakona o CBCG koji je na javnoj raspravi do kraja sedmice, su da Upravni sud ne odlučuje o predmetima koji su u nadležnosti vrhovne monetarne institucije i da skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet ne daje saglasnost za izbor nezavisnog revizora CBCG. Nova rješenja pripremila je vrhovna monetama institucija što je ranije najavio guverner CBCG Milojica Dakić, dok javnu raspravu sprovodi Ministarstvo finansija. CBCG nema zakonsku mogućnost da predlaže zakone.
Iz Ministarstva finansija juče je „Vijestima” saopšteno da je usvajanje predloga zakona planirano za drugi kvartal ove godine.
U obrazloženju Nacrta objašnjeno je da da su izmjene i dopune pripremljene jer je Izvještaj o skriningu za poglavlje 17 (ekonomska i monetarna politika) ukazao da postojeći Zakon o CBCG nije usklađen sa za pravnom tekovnom EU, odnosno Evropske monetarne unije (EMU). Drugi razlog za nova rješenja je potreba usklađivanja Zakona sa drugim zakonima i unošenja potrebnih rješenja.
Prema važećem Zakonu sjednicama Savjeta mogu prisustvovati drugi bez prava odlučivanja, dok se novim rješenjem precizira da to pravo nemaju članovi Vlade i drugi predstavnici državnih organa i organizacija čije bi prisustvovanje sjednici Savjeta moglo narušiti nezavisnost vrhovne monetarne institucije.
Za razliku od postojećeg Zakona gdje vrhovna monetarna institucija može, nakon konsultacija sa Vladom, formirati specijalne rezerve koje se koriste za pokriće određenih konkretnih troškova u poslovanju novo rješenje je da se Vlada ne konsultuje po tom pitanju. Promijenjeno je rješenje koje se odnosi na davanje preporuka Vladi za vođenje ekonomske politike. Postojećim rješenjem je definisano da ih CBCG “daje”, dok je novi predlog da “može da ih daje”.
Vrhovna monetarna institucija samostalno stiče, upravlja i raspolaže imovinom koja joj je potrebna za ostvarivanje njenih fukcije. Prema Nacrtu, Skupština nema pravo da odlučuje o toj imovini, dok je postojeće rješenje da odlučuje o imovini iznad 150 miliona eura. Uz to, Odboru za ekonomiju neće imati mogućnost da daje saglasnost na izbor nezavisnog revizora.
Predlog je da CBCG godišnji izvještaj o radu Skupštini dostavlja do kraja juna, a ne do kraja aprila. Objašnjeno je da je to potrebno da bi se obezbijedilo da se u izvještaj unesu konačni pokazatelji o poslovanju banaka koje su dužne da CBCG dostave godišnje finansijske izvještaje sa izvještajem i mišljenjem spoljnjeg revizora do kraja maja. U Nacrtu izmjena i dopuna dodata su dva poglavlja o članstvu Crne Gore u EU i u Evropskoj monetarnoj uniji.
Tri viceguvernera, Savjet CBCG će imati osam članova
Novim zakonskim rješenjima mijenja se organizaciona struktura Savjeta CBCG koji će umjesto postojećih sedam članova imati osam. Novi član biće treći viceguverner koji mora da se izabere u roku od mjesec pošto zakon stupi na snagu. izbrisano je i rješenje da član Savjeta može biti izabran najviše dva puta na tu funkciju. Novo rješenje je da “može biti ponovo izabran”. Precizirano je da četiri člana Savjeta koje imenuje Skupština ne mogu biti zaposleni u CBCG. Novina je i da član Savjeta ne može imati akcije u kreditnim institucijam koje kontroliše CBCG. Postojeći Zakon mu omogućava da ima do pet odsto akcijskog kapitala.
Dok su u postojećem zakonu preciznije dati razlozi za smjenu člana Savjeta novim rješenjem se navode samo dva ako više ne ispunjava uslove neophodne za obavljanje funkcije i učini ozbiljan propust u obavljanju funkcije. Izbrisano je i rješenje da mandat člana Savjeta, koji se imenuje na mjesto člana Savjeta kome je prestala funkcija prije isteka mandata traje do isteka mandata člana Savjeta kojeg zamjenjuje. Novi član Savjeta imao bi pravo na puni
Ne bi da primjenjuju Zakon o javnim nabavkama
Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o Centralnoj banci se traži i da vrhovna monetarna institucija bude izuzeta od odredbi Zakona o javnim nabavkama.
Definisano je da CBCG “nabavku roba, usluga i radova za svoje potrebe uređuje svojim propisom, u skladu sa načelima ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe sredstava, obezbjeđivanja konkurencije, transparentnosti postupka nabavke i ravnopravnosti” Novim rješenjima je definisano da se zarade i druga prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u CBCG u obavljanju poslova i zadataka bliže ureduju Statutom, kolektivnim ugovorom i drugim opštim aktima vrhovne monetarne institucije i da se ne mogu se uređivati drugim aktima. CBCG je prema postojećem Zakonu dužna da plaća kamatu državnim organima i organizacijama koji deponuju novac kod nje i to po najmanjim kamatnim stopama koje su na crnogorskom tržištu. Novim rješenjem predlaže se da kamata bude po najvišim stopama i da se utvrđuje ugovorom između vrhovne monetarne institucije i Ministarstva finansija.
Izvor: Vijesti
