Američka centralna banka je u srijedu zadržala ključnu kamatnu stopu između 0 i 0,25 posto nakon dugo očekivanog dvodnevnog zasjedanja, ali je najavila da će se 2023. godine moći vidjeti dva povećanja (svako po četvrtinu procenta).
Fed je ove godine revidirao procjenu inflacije i privrednog rasta prema gore. Očekuje se rast cijena od 3,4%, dok će ove godine rast BDP-a biti 7%. James Bullard, prvi čovjek Federalnih rezervi St. Louisa, koji vjeruje da će Fed poduzeti mjere ranije zbog inflatornih pritisaka, potvrdio je da je jedan od sedam federalnih funkcionera koji predlažu da ciklus podizanja kamatnih stopa započne već krajem sljedeće godine. Jastrebovi (izraz za one koji zagovaraju restriktivnu monetarnu politiku) su dobili krila, a takav scenario zasigurno nije prilagođen Wall Streetu, koji je postao jako zavistan od veoma labave monetarne politike, što olakšava razumijevanje pada indeksa u drugom dijelu ove nedjelje.
Što je s QE programom? Poznati menadžer hedge fondova David Tepper rekao je za CNBC da Fed radi dobar posao i dokazuje da nije “zaspao za volanom”. Prema njegovim riječima, Federalne rezerve neće početi sa smsnjenjem otkupa obveznica (sužavanje) u okviru programa kvantitativnog ublažavanja (QE) do kraja godine, a čak i kad taj proces započne, to će biti samo znak da privreda je u zaista dobroj formi.
Međutim, nakon prilično mirne prve polovine godine (usprkos svim ludnicama s mem dionicama i kriptovalutama), veća se volatilnost vratila na Wall Street, a jači dolar sve je to pratio. Dolarov indeks porastao je gotovo dva posto u proteklih nedjelju dana, što je najveći rast u više od godinu dana. Srećom, tržišta obveznica prilično su mirna, s desetogodišnjim prinosom američkih obveznica čak je i ispod 1,50 posto. Međutim, Wells Fargo predviđa da će potreban prinos na ovaj vrlo važan papir biti 2,20% do kraja godine. Rastući prinos obveznica je, barem u teoriji, loša vijest za berze.
Michael Burry u međuvremenu upozorava da dolazi “majka svih lomova”, misleći na kriptovalute i meme dionice, koje mnogi kupuju posuđenim novcem i potenciraju svoju poziciju polugom (koja omogućuje puno veću zaradu, ali naravno gubitke):
“Problem s kriptovalutama, kao i većinom ulaganja, je poluga. Ako niste svjesni njihovih razmjera, ne znate ništa o ovom tržištu”, objasnio je jedan od razloga brzog kretanja cijena, Burry, koji se proslavio u 2008. za njegovu vizionarsku najavu na tržištu nekretnina ili s uspješnim kratkim pozicijama u subprime hipotekarnim obveznicama.
Nakon njegove priče snimljen je i film “The Big short”. U posljednje vrijeme često skreće pažnju na mjehuriće stvorene efektom FOMO (kada investitori kupuju samo iz straha da neće propustiti dalji rast), posebno na primjerima Tesle, GameStopa i kriptovaluta.
Izvor: SEEbiz.eu
