Korisnici blizu 478 miliona eura kredita koji su vezani za euribor i libor, i kojije sada negativan, treba da se pripreme za narednu godinu i 2019. kada se može očekivati blagi rast ovih referentnih kamatnih stopa.
Ukupni kreditni portfolio u Crnoj Gori je 2,8 milijardi eura.
“U tekućoj godini se ne očekuje rast ovih referentnih kamatnih stopa. Nijedna prognoza, međutim, ne ukazuje ni da bi u naredne tri godine moglo doći do dramatičnog, već blagog rasta ove kamatne stope. Ipak, kada su u pitanju dugoročni krediti, tu je neizvjesnost znatno veća i, samim tim, rizik od promjene kamatne stope može biti značajan”, kazali su Pobjedi iz Centralne banke u odgovoru na pitanje koliko je opravdan strah da bi moglo doći do rasta euribora i libora i da li se može dogoditi situacija slična CHF.
Rast
Od 477.986.971 euro kredita koji su vezani za euribor i libor, objašnjavaju u CBCG, 256.533.998 eura se odnosi na fizička lica, a 221.452.973 na pravna.
“Najveći dio ovih kredita, ili blizu 315 miliona vezan je za euribor. S obzirom da se radi o dvije trećine kredita vezanih za euribor za nas je značajnije kretanje ove kamatne stope. Značajnije promjene vrijednosti euribora ne očekuju se tokom ove godine i sve prognoze ukazuju da će ova kamatna stopa tokom tekuće godine imati negativnu vrijednost. U sljedećoj godini možemo očekivati blagi rast euribora, ali se ne može sa sigurnošću znati da li će, i u 2018. godini, ostati u negativnoj zoni ili će biti blago pozitivan”, kazali su iz Centralne banke.
Oni ističu daje već od 2019. realno očekivati da euribor uđe u pozitivnu zonu i da nastavi sa tendencijom pozitivnog rasta i u 2020.
Varijabilna kamatna stopa uvijek nosi određenu dozu rizika. Sa druge strane, kamatne stope koje imaju varijabilnu komponentu su, po pravilu, niže od fiksnih. Stoga, prilikom izbora kredita, treba najprije uporediti razliku u visini fiksnih i varijabilnih kamatnih stopa, i uzeti u obzir očekivano kretanje referentnih kamatnih stopa za period otplate kredita savjetuju iz CBCG. Uticaj
Na visinu euribora i libora značajno utiče kretanje kamatnih stopa ključnih centralnih banaka (FED-a i ECB-a), kao i najvažnijim svjetskim ekonomijama.
Imajući u vidu da američka ekonomija bilježi oporavak, FED je već započeo sa podizanjem kamatnih stopa. Procjene su i da su ekonomije eurozone na putu oporavka, tako da se može očekivati da će, od naredne godine, i ECB započeti sa postepenim podizanjem kamatnih stopa. To će, svakako, uticati na rast vrijednosti euribora i eurskog libora, koji su još u zoni minusa pojašnjavaju u Centralnoj banci.