Ukoliko bi Crna Gora i Srbija uspostavile direktni platni promet, crnogorski privrednici i građani bi godišnje uštedjeli čak oko 10 miliona eura, saopšteno je Portalu RTCG iz Unije poslodavaca.
Viceguverner Nikola Fabris kazao je u srijedu da platni promet, između Crne Gore i Srbije, neće biti uspostavljen dok dvije države ne uđu u EU. U UPCG kažu da takva najava znači da će privreda i građani, u narednom periodu, imati nepotrebno i neopravdano uvećane troškove.U Uniji poslodavaca Crne Gore kažu da već duži niz godina potenciraju problem skupog poslovanja između privrednika, iz Crne Gore i Srbije, zbog nedostatka direktnog platnog prometa.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Ovo predstavlja jednu od najvećih barijera za poslovanje između dvije države. Imajući u vidu da će, sasvim izvjesno, proces priključenja Crne Gore i Srbije EU biti dugogodišnji, jasno je da ove najave, ukazuju da neće doći do olakšavanja poslovanje privrednika ove dvije države, tj. da će i u narednom periodu imati nepotrebno i neopravdano uvećane troškove”, poručuju iz UPCG.
Podsjećaju na postojanje Sporazuma o kliringu, koji su još 2007. potpisale Centralne banke Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, sa ciljem da se omogući brži, efikasniji i jeftiniji platni promet s inostranstvom.
“S obzirom na to da se plaćanja obavljaju preko stranih banaka uz plaćanje zanatno većih provizija, trenutna situacija isključivo ide u prilog stranim bankama. Iz njihovog ugla posmatrano, zaista i nemaju razloga za bilo kakve promjene u sistemu plaćanja i njihova poslovna politika se uopšte ne dovodi u pitanje. Međutim, na nadležnim organima i institucijama Crne Gore i Srbije je da procijene dokle će tolerisati ovakvu situaciju, koja pričinjava štetu privredama obje zemlje”, poručuju iz Unije poslodavaca.
Kako navode u UPCG, prema zvanično dostupnim podacima, promet između Crne Gore i Srbije godišnje iznosi preko 700 miliona eura.
“Ukoliko bi se iz trenuitne situacije isključile posredničke banke, troškovi bi mogli biti značajno manji, tj. procjena je da bi privreda i građani uštedjeli nešto oko 10 miliona eura na godišnjem nivou. U situaciji u kojoj se nalaze privredni subjekti i Srbije i Crne Gore, taj iznos je daleko od zanemarljivog”, saopštili su nam iz UPCG.
U narednom periodu, nadležne institucije bi trebale sa predstavnicima komercijalnih banaka sagledati trenutnu situaciju i ispitati razloge neučešća komercijalnih banaka u sistemu Međunarodnog kliringa plaćanja u eurima.
“Još jednom se nadamo da će se ovaj problem riješiti u što kraćem roku i da će se na taj način sredstva koja se trenutno ”ustupaju” stranima bankama opredijeliti za razvoj privrede obje zemlje. Sasvim je sigurno da bi i poslovne banke mogle pronaći svoje poslovne i ekonomske interese kroz rješavanje ovog problema”, zaključuju u Uniji poslodavaca Crne Gore. RTCG.ME
