Nakon što je Centralna banka uvela naknadu na prekonoćna salda na transakcionim računima banaka u platnom prometu realno je očekivati da će banke početi da obračimavaju negativne kamatne stope na veće iznose depozita klijenata rečeno je Pobjedi iz NLB Montenegrobanke.
Iz Sosijete ženerale banke, međutim, kažu daje CBCG sasvim očekivano prilagodila svoju tarifu, ali nijesu direktno odgovorili da li će novi trošak prevaliti na klijente.
CCentralna banka sada obračunava bankama naknadu po stopi Evropske centralne banke na depozitne olakšice umanjenoj za 10 baznih poena. Prema posljednjim podacima, stopa ECB-a iznosi -0,40 odsto godišnje, tako da bi naknada Centralne banke iznosila -0,30 odsto. CBCG je objasnila da je uvelanaknadu dabi se zaštitila od banaka koje su svoje troškove prevaljivale na nju i očekuj e da će na taj način godišnji prihod uvećati za 700.000 eura.
NLB
U NLB banci kažu da će visina stope na štednju zavisiti od poslovne politike svake banke. Oni tvrde da nijesu prevaljivali trošak na CBCG.
“NLB je za potrebe platnog prometaklijenatau zemlji držala depozite na svom transakcionom računu kod CBCG, na koje CBCG do sredine marta tekuće godine nije obračunavala negativne kamatne stope. Za razliku od CBCG, inostrane banke su još ranije počele da obračunavaju negativne kamatne stope na depozite banaka, uglavnom u visini ECB rate”, kazali su iz ove banke.
Iz CBCG je ranije Pobjedi rečeno da će ovu naknadu bankama obračunavati samo dok je kamatna stopa Evropske centralne banke na depozitne olakšice negativna. U NLB kažu daje veoma teško prognozirati kretanje kamatne stope ECB, ali očekuju da će ostati najmanje do kraj a ove godine.
Sosijete
U Sosijete ženeralbanci kažu da je CBCG sasvim očekivano prilagodila svoju tarifu u cilju neutralisanj a troškova usljed kretanja kamatnih stopa na međunarodnom finansijskom tržištu. Na pitanje da li će banke sada trošak preliti na klijente, u Sosijeteu kažu da to zavisiod poslovnih politika banaka. Sto se riče kretanja kamatne stope ECB kažu da zavisi od velikog broj a faktora, ali da se ne očekuju značajnije promjene kamatnih stopa u narednih nekoliko mjeseci.
Podsjetimo da je platni promet u martu ove godine iznosio 2,58 milijardi eura što je 23,4 odsto više nego u februaru. Podaci na sajtu CBCG pokazuju da je 46,19 odsto realizovano u platnom sistemu CBCG (RTGS i DNS sistemu), a ostatak u internom, čiji su nosioci poslovne banke. MPM
Maksimović: Berzi u korist idu niske kamate na štednju
Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović kaže da konstantni pad kamata na štednju ide na ruku tržištu kapitala.
“Čak je i Centralna banka uvela novu tarifu kojom naplaćuje držanje sredstava na računu. Nakon toga može se desiti da neke banke taj trošak prevale na štediše, koji će tražiti alternativu za ulaganje. Dobro bi bilo da imamo spremne proizvode koji bi alternative. Prije svega državne obveznice, kao najsigurniji vid ulaganja”, smatra Maksimović i dodaje da bi alternativa za sklonije riziku bila ulaganje u kompanije koje isplaćuju dividende, gdje bi njihov prinos bio veći nego na državne obveznice.
Naknade i provizije rastu
Bankari povećavaju naknade i provizije, aii uvode i nove. U NLB kažu da ove godine nisu planirali značajnije povećanje naknada
ali da to zavisi od od tržišne konkurencije,banaka, kao i makroekonomskog okruženja.
U Sosijeteu kažu daje proces promjene naknada i provizija regulisan Zakonom o platnom prometu, tako da eventualne izmjene moraju da prođu proces najave i objave, pa za sada nijesu planirali uvođenje naknade. Svih 15 banaka za tri mjeseca ove godine od klijenata su uzele ukupno 38 miliona eura od kamata, naknada i provizija.
Pobjeda
