U cilju očuvanja standarda stanovništva i nivoa kvaliteta pruženih usluga, smanjivanje zarada ne bi trebalo sprovesti u oblasti zdravstva i obrazovanja, kao ni kod najnižih zarada u javnom sektoru. Takođe, smatram da je potrebno zaštiti primaoce penzija, a naročtio one koji primaju najniže penzije, ocijenio je guverner Radoje Žugić u intervju za portal Bankar.me.

Bankar.me: Imajući u vidu visok nivo budžetskog deficita i konstantan rast javnog duga, koje su to mjere koje bi Vlada trebalo da sprovede da ne dođe do krize javnih finasija?

Guverner Žugić: Neophodno je da u što kraćem roku povećamo budžetsku disciplinu i donesemo kredibilni Plan sanacije deficita i javnog duga. Struktura rashoda budžeta treba da odražava razvojne prioritete u državi i da prati dimamiku ostvarenja prihoda. Smanjenje rizika i fiskalna stabilnost mogu biti ostvareni samo uz uravnoteženi budžet tekuće potrošnje, dok se potencijalni deficit može planirati samo za razvojne projekte i otklanjanje uskih grla u privredi. Potrebno je povećati redovnost u izmirivanju i efikasnost u naplaćivanju svih javnih prihoda, a posebno izmirivanju doprinosa za socijalno osiguranje, a sa ciljem postizanja veće discipline u ovom domenu potrebne su izmjene i dopune Krivičnog zakonika. Nužno je prilagođavanje zarada deficitu/suficitu tekuće potrošnje, revidiranje socijalnih zakona, nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, kao i smanjiti neproduktivnu potrošnju u budžetu. Takođe, potrebno je povećati akcize na mineralna ulja, kako bi se stvorili dodatni prihodi budžeta, a čiji dio bi se koristio za potrebe izgradnje auto-puta.

Bankar.me: Sanacija ovih problema, prema ocjenama stručnjaka, mora se odraziti na zarade u javnom sektoru kao i na penzije. U kom pravcu bi trebalo raditi na izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru? Da li će eventualne reforme proizvesti smanjenje penzija, kao što je to bio slučaj u nekim zemljama u okruženju?

Guverner Žugić: Smatram da je potrebno uskladiti nivo fonda predviđenog za bruto zarade u budžetu na način da se nivo zarada i broj zaposlenih u javnom sektoru moraju planirati i realizovati u skladu sa ostvarenjem tekućih prihoda i principom fiskalne održivosti, shodno Zakonu o zaradama  zaposlenih u javnom sektoru i Zakona o budžetu. Jedino suficit u tekućoj potrošnji omogućava da se zarade zadrže na istom nivou i/ili povećaju do nivoa ravnoteže u tekućem budžetu. Kada budžet ostvaruje deficit tekuće potrošnje preko određene granice, predlaže se  smanjenje potrošnje, naročito sredstava predviđenih za neproduktivnu potrošnju, kao i  usklađivanje zarada u javnom sektoru sa ostvarenim deficitom. U cilju očuvanja standarda  stanovništva i nivoa kvaliteta pruženih usluga, smanjivanje zarada ne bi trebalo sprovesti u oblasti zdravstva i obrazovanja, kao ni kod najnižih zarada u javnom sektoru.Takođe, smatram da je potrebno zaštiti primaoce penzija, a naročtio one koji primaju najniže penzije.

Bankar.me: Najavili ste da ćete predložiti Vladi redefinisanje naknada za majke kako bi se napravile uštede na toj rashodnoj strani. Advokati tvrde da je riječ o stečenom pravu koje se ne može oduzeti. Da li biste to dodatno objasnili?

– Naknada za majke moguće da predstavlja stečeno pravo, što će ocijeniti nadležni organ, i njih u tom slučaju nije moguće ukidati. Ipak, ono što moramo uraditi je da revidiramo socijalne zakone da bi se obezbijedila fiskalna održivost, odnosno prilagoditi regulativu na način da socijalnu pomoć dobiju samo pojedinci u stanju stvarne socijalne potrebe. Takođe, moramo spriječiti deaktiviranje radne snage, kao i mogućnost prelaska korisnika PIO na sistem socijalne pomoći u narednom periodu.

Bankar.me: Da li će jačanje kursa američkog dolara koje je uslijedilo nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, imati negativne efekte na javne finansije imajući u vidu nivo našeg kreditnog dolarskog zaduženja za auto put?

Guverner Žugić: Treba imati u vidu da mi imamo grejs period od šest godina. Za ovaj period, koji uključuje izgradnju i dvije godine korišćenja investicije imamo ugovorom fiksiran kurs i potpunu zaštitu od valutnih kretanja. Ovo upućuje da će naša država imati jeftiniju izgradnju sa značajno „slabijim“ dolarom iz vremena potpisivanja ugovora o kreditu. U narednih 14 godina se otplaćuje pomenuti kredit. Stoga za kretanje našeg javnog duga od značaja je kretanje američkog dolara u dugom roku, a ne trenutno i u narednoj godini. Nažalost nijedna institucija ne može dati pouzdanu prognozu kretanja kursa dolara u tako dugom roku.

Bankar.me: Kad je riječ o bankarskom sektoru i dalje je visok nivo rasta depozita, koji prati nizak kreditni rast, a pritom je primjetna velika razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Da li se i u kojoj mjeri može očekivati pad kamatnih stopa na kredite u narednom periodu i povećanje korenspondencija banaka sa privredom?

Guverner Žugić: Imamo evidentnu tendenciju pada kamatnih stopa. U poslednjih godinu dana efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža za 1,14 procentnih poena, a u poslednje dvije godine ona je niža za 1,63 procentnih poena. U padu je i spred kamatnih stopa koji se u poslednjih godinu dana smanjio za 0,86 procentnih poena. Ovo su vrlo pozitivne i ohrabrujuće tendencije, iako su kamatne stope i dalje iznad poželjnog nivoa. Očekujem da će se pomenuta tendencija nastaviti i u narednom periodu. Na to ukazuje i naša anketa koju sprovodimo kvartalno među bankama i ona ukazuje da 13 banaka očekuje pad kamatnih stopa u narednom periodu, samo dvije isti nivo, a nijedna ne očekuje rast.

Kada je u pitanju kreditna podrška privredi ona je u ovom trenutku nedovoljna. Na kraju oktobra ove godine ukupni krediti odobreni privredi su iznosili 922 miliona eura. Iako su u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine u porastu novoodbreni krediti privredi, 10,3 odsto, očekujem da će sledeće godine biti prisutna intenzivnija podrška banaka privredi.

Bankar.me: Kritičari aktuelne ekonomske i fiskalne politike smatraju pogrešnim zaduživanje države kod domaćih banaka. Riječ je o emisiji obveznica vrijednih 100 miliona na domaćoj berzi koje su otkupile uglavnom crnogorske banke. Napominju da banke radije korespondiraju sa državom nego sa privredom, čime se zapostavlja proaktivni podsticaj privrednom razvoju od strane banaka. Kako to komentarišete? 

Guverner Žugić: Rizik koji postoji u uslovima kada se država zadužuje kod banaka je da ona “isisa” likvidna sredstva iz bankarskog sistema i da onda nema raspoloživih sredstava za kreditiranje privrede. Međutim, taj rizik u ovom trenutku nije prisutan u Crnoj Gori, jer likvidna sredstva banaka iznose preko jedne milijarde eura. Stoga je logično da banke dio slobodnih sredstava plasiraju u državne HOV, a kao što sam već pomenuo nadam se da će u narednom periodu intenzivirati i kreditnu aktivnost kada je u pitanju privreda.

Bankar.me: Da li se u bankarskom sektoru naredne godine mogu očekivati promjene u smislu broja učesnika na tržištu, jer se u javnosi puno govorilo o eventualnom spajanju velikih banaka?

Guverner Žugić: Osnivanje novih banaka i spajanje postojećih su pojave koje su svojstvene svim tržišnim ekonomijama. Njih je bilo u prošlosti u Crnoj Gori i može ih biti u budućnosti. U ovom trenutku nemamo nijedan zvaničan zahtjev niti za osnivanje novih banaka, niti za spajanje postojećih banaka.

Autor: Lana Strugar