Akcije u utorak nastavile su globalno da padaju prema najnižim nivoima u ovom mjesecu, a američke državne obveznice nakupljaju gubitke rastom zabrinutosti od Fedovog zaoštravanja monetarne politike.

Azijsko-pacifički indeks MSCI izgubio je 0,8 odsto na vrijednosti. S&P 500 i Nasdaq 100 su se stabilizovali i bili na dobitku nakon što su oba indeksa u ponedjeljak pala za dva odsto. Evropski indeksi bili su u padu, najviše njemački DAX kojem je vrijednost skliznula 2,32 odsto.

Energetski sektor jedini se zelenio na berzi, cijena sirove nafte popela se na 91 dolar po barelu, porasla je zbog mogućnosti da će OPEC+ smanjiti isporuku nafte.

Berze u Hongkongu i Kini pokazale su otpornost. Kina je smanjila troškove zaduživanja i najavljuje posebne kredite u građevinskom sektoru vrijedne 200 milijardi juana (29,3 milijarde dolara) kako bi smanjila nekretninsku krizu.

Glavni pokretač tržišta i dalje je politika Feda kojoj je cilj da stavi pod kontrolu visoku inflaciju. Trgovci s posebnom pažnjom iščekuju simpozijum centralne banke koji će se održati ove nedjelje.

Prinos na desetogodišnju australijsku obveznicu pao je više od tri odsto. Dolar je blago oslabio, ali je zato euro došao gotovo na najniži nivo u posljednjih dvadeset godina.

Očekivanja su da će Fed možda ublažiti zaoštravanje monetarne politike, a to podiže moral investitorima. Međutim, doza sumnje hoće li se to dogoditi još je velika. Hedž fondovi u većini tržišnih derivata pokazuju uvjerenost da će Fed zadržati agresivan pristup.

Procjena je da će Fed komunicirati rast kamatnih stopa i da će to ostati norma za održavanje ravnoteže u ovoj godini, čak iako se uspori ritam podizanja kamatnih stopa, smatraju Benjamin Jeffery i Ian Lyngen, stratezi BMO Capital Marketsa.

Hod po žici

Predsjednik Feda Jerome Powell i njegove kolege hodaju po žici, pokušavajući da obuzdaju pritiske na cijene i istovremeno spriječe recesiju. Globalnom rastu rizik predstavljaju i evropska energetska kriza, kineska nekretninska kriza i problemi s koronom.

Ukupna zaduženost u SAD premašuje 30 biliona dolara, povećanje kamata od jedan odsto dovelo bi do “ogromnog” porasta kamata na više od 300 milijardi dolara, rekla je Tracy Chen, nadležna za portfolio u Brandywine Global Investment Managementu za Bloomberg TV.

“Koliko Fed tehnički može da povisi svoju kamatnu stopu? Je li stopa od četiri do pet odsto realna?”, rekla je, naglašavajući da je pred njima otrežnjujući izazov.

Bitcoin je pronašao svoje uporište, ali je za oko 2.000 dolara niži od nivoa na kojima je bio prije pada kriptovalute 19. avgusta.

Izvor: Bloomberg Adria