Energetski sektor regiona nalazi se pred jednom od najvećih transformacija u posljednjih nekoliko decenija. Razvoj obnovljivih izvora energije, rast potrebe za skladištenjem, sve veća volatilnost tržišta i ubrzana digitalizacija mijenjaju dosadašnja pravila poslovanja i otvaraju pitanja dugoročne stabilnosti energetskih sistema.

U takvom okruženju fokus se postepeno pomjera sa same proizvodnje električne energije na sposobnost upravljanja kompletnim energetskim sistemima, od razvoja i balansiranja mreže do skladištenja, trgovine i digitalnog upravljanja energijom. Upravo na tom principu posluje i Nu Energy, američko-turska energetska i inženjerska kompanija sa sjedištem u Crnoj Gori, koja razvija i upravlja projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije kroz integrisani model, od razvoja i izgradnje do proizvodnje i plasmana energije na tržište.

O promjenama koje redefinišu energetsko tržište, ulozi baterijskih sistema i digitalizacije, ali i o potencijalu Crne Gore da zauzme značajnije mjesto na regionalnoj energetskoj mapi, za Bankar.me govori izvršni direktor kompanije Nu Energy Erkut Alkaya.

Bankar: Nu Energy je pozicionirana kao integrisana energetska kompanija. Koliko je ovaj model ključan za konkurentnost na tržištima Zapadnog Balkana i EU?

Danas integrisani model predstavlja osnov dugoročne konkurentnosti u energetskom sektoru, posebno na tržištima u razvoju i tranziciji kao što je Zapadni Balkan.

Energetika je ušla u fazu u kojoj više nije dovoljno razviti projekat ili izgraditi elektranu. Tržište postaje znatno kompleksnije, volatilnost cijena je veća, finansiranje zahtjevnije, regulatorni okvir dinamičniji, a pritisak na stabilnost mreže sve izraženiji. U takvom okruženju kompanije koje kontrolišu samo jedan segment procesa postaju zavisne od drugih i teško mogu dugoročno upravljati rizikom.

Zato smo Nu Energy gradili kao integrisanu strukturu koja povezuje razvoj projekata, EPC realizaciju, proizvodnju i trgovinu električnom energijom. Takav model nam omogućava veću kontrolu nad kvalitetom, rokovima, troškovima i dugoročnom održivošću projekata.

Istovremeno, integrisani pristup donosi i operativnu agilnost. Na tržištima gdje se regulatorni i infrastrukturni okvir još razvija, brzina donošenja odluka često pravi ključnu razliku između projekta koji ostaje na papiru i projekta koji ulazi u realizaciju.

Vjerujem da će upravo kompanije koje budu sposobne da povežu energiju, tehnologiju, infrastrukturu i tržišno upravljanje u jedinstven sistem imati vodeću ulogu u narednoj fazi energetske tranzicije regiona.

Bankar: Šta biste izdvojili kao svoju ključnu konkurentsku prednost u odnosu na druge investitore u obnovljive izvore energije u regionu?

Naše opredjeljenje nije kratkoročno pozicioniranje na tržištu. Fokusirani smo na izgradnju sistema koji mogu stabilno funkcionisati decenijama i koji imaju kapacitet da odgovore na narednu fazu razvoja evropskog energetskog tržišta.

Stoga naša ključna prednost proizlazi iz činjenice da unutar jedne kompanijske strukture objedinjujemo razvoj projekata, inženjering, nabavku i izgradnju (EPC), kao i trgovinu električnom energijom.

Većina kompanija na regionalnom tržištu specijalizovana je za pojedinačne segmente poslovanja, dok mi upravljamo kompletnim životnim ciklusom projekta, od identifikacije lokacije i razvoja, preko izgradnje i priključenja, do upravljanja proizvodnjom i plasmana energije na tržište.

Takav pristup omogućava nam da preciznije kontrolišemo kvalitet, rokove i troškove projekta, kako investicione troškove izgradnje (CAPEX), tako i operativne troškove tokom rada elektrane (OPEX). Upravo ta kontrola omogućava da projekte razvijamo na način koji je dugoročno održiv, finansijski stabilan i atraktivan za finansijske institucije i partnere.

Posebno važnim smatram tehnološki aspekt poslovanja. Kroz našu kompaniju Nu Teknoloji razvijamo rješenja iz oblasti IoT-a, sistema za upravljanje energijom i pametne infrastrukture. Energetski sektor ulazi u fazu duboke digitalne transformacije i vjerujemo da će budući lideri biti kompanije koje, pored same proizvodnje energije, imaju kapacitet da upravljaju podacima, optimizuju potrošnju i razvijaju pametne energetske sisteme.

Bankar: Koliko je Crna Gora danas atraktivna kao tržište za razvoj energetskih projekata u odnosu na druge zemlje u regionu?

Crna Gora danas predstavlja jedno od perspektivnijih tržišta za razvoj obnovljivih izvora energije u regionu Zapadnog Balkana.

Postoji nekoliko razloga za to. Prije svega, riječ je o zemlji sa veoma kvalitetnim solarnim i energetskim potencijalom, strateškom geografskom pozicijom i jasnim evropskim putem, što dugoročno donosi regulatornu i tržišnu konvergenciju sa EU.

Istovremeno, Crna Gora prolazi kroz transformaciju energetskog sektora, od tradicionalno centralizovanog sistema ka fleksibilnijem i tržišno orijentisanom modelu. Takve tranzicione faze uvijek nose izazove, ali upravo u njima nastaju najveće razvojne prilike.

Naravno, postoje oblasti koje zahtijevaju dodatno unapređenje. Regulatorna predvidivost, efikasnost administrativnih procedura i dinamika izdavanja dozvola ostaju ključna pitanja za investitore.

Ipak, važno je istaći da vidimo pozitivan pravac razvoja i ozbiljnu namjeru države da energetski sektor modernizuje i približi evropskim standardima. Uz nastavak reformi, Crna Gora ima potencijal da postane veoma konkurentna destinacija za energetske investicije u jugoistočnoj Evropi.

Bankar: Nakon realizacije solarnih elektrana u Crnoj Gori, koji su vaši naredni konkretni projekti?

Naša dugoročna vizija nije razvoj pojedinačnih elektrana, već izgradnja savremenih energetskih platformi koje mogu odgovoriti na potrebe ubrzano rastućeg tržišta.

Nakon uspješnog puštanja u rad solarnih elektrana u Tuzima i Župi, koje smo pokrenuli kao pilot projekat, naredna faza razvoja Nu Energy usmjerena je na značajno širenje prisustva u Crnoj Gori.

Trenutno razvijamo velike projekte u Bogetićima i Velestovu, koji će značajno povećati naš instalirani kapacitet i dodatno učvrstiti poziciju proizvodnji zelene električne energije u Crnoj Gori. Paralaleno sa povećanjem soalrnih proizvodnih kapaciteta, razvijamo projekte koji integrišu baterijske sisteme za skladištenje energije i hibridna energetska rješenja koja kombinuju proizvodnju, skladištenje i digitalno upravljanje.

Energetski sektor se ubrzano mijenja i smatramo da budućnost pripada integrisanim sistemima koji povezuju proizvodnju energije, skladištenje, digitalno upravljanje i tržišnu optimizaciju. U narednim godinama upravo će sposobnost upravljanja fleksibilnošću sistema predstavljati jednu od najvažnijih tržišnih prednosti.

Bankar: Koliki investicioni potencijal Nu Energy vidi u Crnoj Gori u narednih pet godina? Kolika je ukupna vrijednost vaših investicija do sada?

Crna Gora za nas predstavlja strateško tržište i vjerujemo da će njen značaj u regionalnom energetskom prostoru dodatno rasti u narednim godinama.

Naš cilj je da u naredne tri godine razvijemo portfelj od 1 GW, čime želimo da se pozicioniramo kao među ključnim akterima u oblasti obnovljivih izvora energije u regionu.

Do sada je naš ukupni portfelj, koji obuhvata operativne projekte i projekte u razvoju, dostigao približno 140 MW.

Ono što smatram posebno važnim jeste činjenica da energetsku tranziciju ne posmatramo kao kratkoročan investicioni ciklus. Ovo je proces koji će definisati ekonomiju i infrastrukturu regiona u narednim decenijama.

Kompanije koje imaju dugoročnu viziju, tehnički kapacitet i sposobnost strateškog upravljanja energijom imaće ključnu ulogu u oblikovanju novog energetskog tržišta jugoistočne Evrope.

Bankar: Nu Energy je aktivna i u trgovini električnom energijom. Kako vidite razvoj regionalnog tržišta i njegovu integraciju sa EU?

Regionalno tržište električne energije postepeno se kreće ka dubljoj integraciji sa evropskim energetskim sistemom i taj proces je praktično neminovan.

Međutim, crnogorsko tržište još uvijek prolazi kroz fazu razvoja i liberalizacije. Obim trgovine na MPEX-u u Crnoj Gori je i dalje relativno ograničen, što utiče na likvidnost i efikasnost tržišta. Da bi tržište bilo funkcionalno i transparentno, neophodno je dalje unapređenje i liberalizacija svih segmenata, od proizvodnje, prenosa i distribucije do snabdijevanja.

Vjerujemo da je dalji razvoj organizovanog tržišta električne energije ključan za dugoročnu stabilnost sektora. Transparentno formiranje cijena, veća tržišna likvidnost i snažnija integracija sa evropskim tržištem donose korist i investitorima i krajnjim potrošačima.

Dugoročno gledano, smatram da će najveći dio potrošnje električne energije morati da funkcioniše kroz organizovana tržišta poput MPEX-a. To je standard savremenih evropskih energetskih sistema i pravac u kojem će se region prirodno kretati.

Bankar: U kojoj mjeri volatilnost cijena električne energije utiče na investicione odluke u obnovljive izvore?

Volatilnost cijena ima direktan uticaj na investicione odluke, posebno u okruženjima gdje tržište još nema dovoljno razvijene mehanizme dugoročne zaštite prihoda.

Energetski projekti zahtijevaju dugoročnu stabilnost i predvidivost prihoda. Finansijske institucije i investitori danas mnogo pažljivije analiziraju tržišni rizik nego prije nekoliko godina, upravo zbog izraženih oscilacija cijena električne energije.

U tom kontekstu, sistemi za skladištenje energije postaju izuzetno važni. Integracijom proizvodnje, skladištenja i trgovine moguće je značajno unaprijediti upravljanje rizikom, optimizovati prihode i povećati fleksibilnost sistema. Upravo će sposobnost aktivnog upravljanja energijom predstavljati jednu od ključnih razlika između tradicionalnih proizvođača i budućih energetskih lidera.

Bankar: Koliko su sistemi za skladištenje energije (BESS) ključni za stabilnost mreže i dalji razvoj solarnih projekata u regionu?

Sistemi za skladištenje energije danas su sastavni dio ozbiljnih investicija u obnovljive izvore energije.

Rast udjela solarne i vjetroenergije bez adekvatnog skladištenja stvara sve veći pritisak na elektroenergetske mreže, od balansiranja sistema do ograničenja u preuzimanju proizvedene energije.

BESS sistemi omogućavaju veću fleksibilnost, stabilnije upravljanje mrežom i znatno efikasnije korišćenje proizvedene energije. Istovremeno, oni imaju sve značajniju tržišnu i operativnu vrijednost, jer omogućavaju optimizaciju proizvodnje, bolje upravljanje vršnim opterećenjima i veću predvidivost sistema.

Vjerujem da će u narednim godinama skladištenje energije imati jednako važnu ulogu kao sama proizvodnja električne energije. Energetski sistemi budućnosti biće definisani sposobnošću balansiranja, fleksibilnosti i inteligentnog upravljanja energijom

Bankar: Nu Energy je dio šire strukture Nu Group – u kojoj mjeri sinergija između energije, tehnologije i infrastrukture predstavlja stvarnu konkurentsku prednost?

Upravo ta sinergija predstavlja jedan od ključnih temelja naše dugoročne poslovne strategije.

Kroz Nu Group povezujemo energiju, tehnologiju i infrastrukturu u jedinstven operativni okvir. Nu Energy razvija energetske projekte i upravlja energijom, Nu Teknoloji razvija tehnološka i IoT rješenja, dok Nu Steel Houses donosi infrastrukturu i savremene modele gradnje.

Takav model otvara mogućnost razvoja potpuno integrisanih sistema u kojima su proizvodnja energije, skladištenje, digitalno upravljanje i infrastruktura projektovani kao funkcionalna cjelina.

Smatram da će upravo ovakav pristup definisati narednu fazu razvoja energetskog i infrastrukturnog sektora. Energetika se više ne može posmatrati izolovano, jer iz dana u dan postaje dio šireg tehnološkog i infrastrukturnog ekosistema.

Zbog toga vjerujemo da budućnost pripada kompanijama koje mogu povezati više sektora u efikasan i dugoročno održiv sistem.

Bankar: Kako vidite energetski pejzaž Crne Gore u narednih deset godina – može li postati izvoznik zelene energije?

Energetska tranzicija nije više pitanje budućnosti, ona se već dešava. Pitanje je samo koje zemlje i kompanije imaju kapacitet da tu promjenu pretvore u dugoročnu razvojnu prednost.

Vjerujem da Crna Gora ima realan potencijal da u narednoj deceniji postane značajan proizvođač i izvoznik zelene energije.

Zemlja raspolaže značajnim resursima obnovljivih izvora, a uz adekvatna ulaganja u mrežnu infrastrukturu, skladištenje energije i dalju liberalizaciju tržišta, moguće je značajno povećati proizvodne kapacitete. S druge strane, regionalna i evropska potražnja za zelenom energijom nastaviće snažno da raste.

Međutim, razvoj proizvodnih kapaciteta mora biti praćen ulaganjima u mrežnu infrastrukturu, skladištenje energije i modernizaciju tržišta. Bez toga nije moguće dugoročno održati stabilnost sistema.

Ako se nastavi usklađivanje sa evropskom regulativom i sprovedu ključne reforme, Crna Gora se može pozicionirati kao važan regionalni centar za proizvodnju zelene energije.