Desetine zemalja složile su se da iz svojih hitnih rezervi puste rekordnu količinu nafte kako bi pokušale da ublaže nestašice u snabdijevanju i nagli rast cijena.
Svih 32 članice International Energy Agency (IEA) — uključujući United Kingdom, United States i mnoge od najbogatijih zemalja svijeta — oslobodiće 400 miliona barela kako bi se izborile s onim što je ova organizacija opisala kao izazove „bez presedana po obimu“.
Rat između United States i Israel s Iran doveo je do toga da izvoz nafte kroz Strait of Hormuz, kojim se morem transportuje oko 25% svjetskih zaliha nafte, praktično stane, dok je proizvodnja u regionu naglo opala.
Cijena nafte je gotovo za četvrtinu viša nego kada je rat počeo, a stručnjaci kažu da bi potez IEA mogao biti samo kratkoročno rješenje.
Količina koja će biti puštena više je nego dvostruko veća od prethodnog rekordnog iznosa koji su članice IEA oslobodile nakon sveobuhvatne invazije Russia na Ukraine početkom 2022. godine.
Ipak, to bi predstavljalo tek oko tri do četiri dana globalne potrošnje ili približno dvonedjeljnu količinu onoga što se inače transportuje iz Strait of Hormuz.
Zemlje članice i pridružene države IEA predstavljaju dvije trećine svjetske proizvodnje energije i oko 80% potrošnje.
Zemlje članice obavezne su da drže rezerve nafte koje pokrivaju 90 dana nacionalne potrošnje, za slučaj globalnih poremećaja.
Zajedno, članice raspolažu sa više od 1,2 milijarde barela u hitnim rezervama, uz dodatnih 600 miliona barela industrijskih zaliha koje kompanije drže po nalogu vlada.
Oslobađanje trećine zaliha koje drže njihove vlade nije nešto što se može često ponavljati.
Sama nafta nije smještena na jednom mjestu. Na primjer, proizvođači poput Shell i BP drže zalihe u terminalima i rafinerijama širom United Kingdom i mogu označiti zalihe koje se nalaze i na drugim lokacijama kao dio svojih rezervi.
Kada se rezerve puste, to ne znači da će iznenada na tržište krenuti velika količina nove nafte.
Umjesto toga, proizvođači će staviti više nafte na raspolaganje tržištu kako bi je rafinerije mogle naručivati, iako su energetski analitičari rekli za BBC da postoji nedostatak kapaciteta za preradu.
Drugi problem sa oslobađanjem rezervi jeste to što se taj potez ne može ponoviti više puta.
„Jednom kada ih pustite, one više ne postoje“, rekao je Nick Butler, bivši šef strategije u naftnom gigantu BP.
Jorge Leon, energetski analitičar kompanije Rystad Energy, rekao je da oslobađanje rezervi „pomaže, ali ne nadoknađuje u potpunosti taj poremećaj“.
„Svi su znali da će doći do oslobađanja hitnih rezervi […] ali cijene nijesu pale onoliko koliko bi se očekivalo“, dodao je.
U međuvremenu, izvršni direktor IEA Fatih Birol rekao je da ova odluka neće pomoći globalnom tržištu gasa, koje je opisao kao „veoma izazovno“.
On je kazao da postoji „malo opcija“ za suočavanje s padom od 20% u snabdijevanju tečnim prirodnim gasom (LNG) izazvanim sukobom.
Referentna cijena LNG-a u United Kingdom porasla je oko 70% od početka sukoba, iako je i dalje daleko od nivoa dostignutih nakon rata između Russia i Ukraine.
Sekretar za energetiku Ed Miliband izjavio je: „Ujedinjeno Kraljevstvo daje svoj doprinos radeći sa međunarodnim saveznicima kako bi se riješili poremećaji na tržištu nafte.“
(BBC)
