Mnogi bogati ljudi su izgubili bogatstvo baveći se politikom. Ali nijedan Amerikanac nije iskoristio politiku da stvori toliku ličnu imovinu kao 45. predsjednik, koji je napustio položaj sa novom prednošću – masom ljudi spremnih da kupe gotovo sve od njega, po gotovo bilo kojoj cijeni.

Donald Tramp (Donald Trump) je izgradio čitav svoj brend oko toga da bude pobjednik. Ali 20. januara 2021. godine, izgledao je potpuno suprotno u svakom mogućem smislu. Porazili su ga birači. Zatim je drugi put opozvan nakon pobune na Kapitolu koju je podstakao. Vratio se u Palm Bič na Floridi, u svoje carstvo u nevolji. Njegova komercijalna nekretnina bila je uglavnom prazna. Njegov hotelski biznis gubio je desetine miliona dolara, a njegovi licencni poslovi bili su u zastoju.

Nedjelju dana kasnije, Tramp je u svom privatnom klubu ugostio Vesa Mosa (Wes Moss) i Endija Litinskog (Andy Litinsky). Oni su bivši učesnici emisije „Šegrt“ i došli su kako bi mu predstavili poslovnu ideju. Uz hamburgere i sladoled, učenici su predstavili nešto što je zaintrigiralo majstora. Medijsku i tehnološku kompaniju sa Trampovim brendom. Uključujući društvenu mrežu nalik Twitteru, servis za strimovanje kao Disney+ i platformu za hosting veb stranica poput Amazona. Najprimamljiviji dio predloga? Tramp bi dobio 90% vlasničkog udjela i, prema nekome ko je bio uključen u dogovor, nije morao ništa da uloži unaprijed.

Tako je počela četvorogodišnja transformacija koja je najpoznatijeg američkog milijardera iz oblasti nekretnina pretvorila u prvog Amerikanca koji je stvorio milijarde od svoje politike. Drugi bogati ljudi su se kandidovali za političke funkcije, a mnogi političari – uključujući sve bivše predsjednike koji su još živi – iskoristili su slavu i kontakte za bogaćenje nakon karijere. Ali niko nije zaradio na način, niti u razmjeri u kojoj je to učinio Tramp.

Duplirao bogatstvo

Početkom 2021. godine, Forbes je procijenio da Tramp vrijedi 2,4 milijarde dolara, od čega je 1,4 milijarde bilo vezano za tradicionalne komercijalne nekretnine, a milijarda dolara bila je koncentrisana u Njujorku. Danas se vraća na listu Forbes 400 sa procijenjenom neto vrijednošću od 4,3 milijarde dolara. Veći dio – 2,2 milijarde dolara zaključno sa 30. avgustom, kada su zaključene vrijednosti za listu – potiče iz poslovanja sa društvenim mrežama.

Sada je samo 600 miliona dolara vezano za komercijalne nekretnine u Njujorku. Za manje od četiri godine, on je uvećao i potpuno transformisao bogatstvo koje je gradio duže od 40 godina.

Šta zapravo Tramp prodaje? Sebe. To radi decenijama. Kao tridesetogodišnjak koji je živeo luksuzno u Tramp Tower-u. Kao četrdesetogodišnjak koji je trošio velike sume u Atlantik sitiju. Kao pedesetogodišnjak koji je dominirao televizijama. Kao šezdesetogodišnjak koji je upao u politiku. I sada, kao sedamdesetogodišnjak koji traži osvetu.

Kroz uspone i padove, jedna stvar ostaje dosljedna: pridobija povjerenje ljudi koji ga ne analiziraju previše, a zatim to kapitalizuje. Samo pitajte zajmodavce koje nikada nije isplatio. Ili dioničare kazina koji su gledali kako potkrada listirano preduzeće za gotovinu, a zatim ga vodi u bankrotstvo – dva puta. Ili kupce stanova koji su izgubili bogatstva na luksuznim jedinicama u njegovoj kuli u Čikagu, dok je on izvlačio milione kroz naknade za upravljanje.

Kada Tramp doživi neuspjeh, on ne odustaje – samo pronalazi novu ponudu, i često novu publiku. U politici, on je izgradio ogromnu grupu sljedbenika. Najodaniji su lojalniji od bilo kojeg njegovog prethodnog kupca. I spremni da kupe bilo šta što bivši predsjednik ponudi, po bilo kojoj cijeni koju odredi.

Nejasan poslovni model

Sve to se objedinjuje, u neviđenim razmjerama, kroz Trump Media & Technology Group, matičnu kompaniju Truth Social-a, verzije Tvitera. S finansijske tačke gledišta, to je jedan od najapsurdnijih poslova u Americi, generišući samo 3,4 miliona dolara prihoda u 12 mjeseci zaključno s junom i bilježeći neto gubitak od 380 miliona dolara.

Vjerovali ili ne, ta brojka vezano za prihode je zapravo manja za skoro 10 procenata u poređenju s prethodnom godinom. Iako je vlasnik, čije ime nosi kompanija, dominirao većinom medijskih ciklusa. Nema jasan poslovni model, sada kada Ilon Mask (Elon Musk) poseduje X, čime je eliminisana potreba za desničarskom alternativom.

Kompanija nema ni inspirativnog lidera – izvršni direktor Devin Nunjes (Devin Nunes), koji je ranije radio u poljoprivredi i vladi, prodao je oko četvrtine svojih akcija u avgustu da pokrije poreze. Ipak, trgovci naklonjeni Trampu i dalje vrednuju kompaniju na 3,8 milijardi dolara na kraju prošlog mjeseca (i 3,1 milijardu kada su se berze zatvorile u utorak). Da je bilo ko drugi iza kompanije, investitori bi je vjerovatno procijenili na gotovo nulu.

Tramp Media & Technology Group, koja trenutno tuži Forbes i druge medijske kuće zbog prethodnih izvještavanja, nije pružila odgovore na listu pitanja za ovu priču. Umjesto toga, predstavnik je optužio Forbes da pokušava da podigne izborne šanse Kamale Haris (Kamala Harris).

Predvidio svoj uspieh

Baš kao što je politika promijenila Trampa, on je promijenio politiku, prepravljajući pravila kako izvući profit iz predsjedništva. Samo je jedna osoba predvidjela ovo. „Vrlo je moguće“, rekao je 45. predsjednik u intervjuu za Fortune prije 24 godine, „da ću biti prvi predsjednički kandidat koji će kandidaturom zaraditi novac“.

Stvari nisu tako počele. Trampova predsjednička kampanja iz 2016. započela je u Kuli Tramp, najpoznatijem posjedu u njegovom portfoliju. Tada se tajkun za nekretnine spustio pokretnim stepenicama i odmah zapalio američku politiku. „Kada Meksiko šalje svoje ljude, ne šalju najbolje,“ izjavio je, započevši prvu demografsku borbu svoje kampanje, s mnogim koje su tek uslijedile.

„Dovode drogu. Dovode kriminal. Silovatelji su. I neki, pretpostavljam, su dobri ljudi“. Kada ga je Forbes posjetio u Kuli Tramp nekoliko mjeseci kasnije, na dan koji se poklopio s ogromnom masom pobožnih latinoamerikanaca koji su čekali da vide papu Franju, Tramp je bio glasno izviždan.

Povlačenje partnera i klijenata

Kada je preoblikovao brend poznat po luksuzu u onaj definisan podjelama, takva podsmjehivanja su imala svoju cijenu: operativna dobit pala je sa procijenjenih 184 miliona dolara u 2015. na 141 milion dolara u 2017. godine.

Partneri za licenciranje proizvoda su se povukli, ograničivši ugovore koji su njegovo ime stavljali na kravate, madrace i košulje, što je kandidata koštalo oko tri miliona dolara godišnje. Gosti hotela su se takođe odjavljivali, što je dovelo do pada profita od 74% u njegovom hotelu u Čikagu. U trenutku kada su prihodi presušivali, njegovi politički troškovi su rasli, smanjujući njegovu rezervu gotovine.

Potrošio je 66 miliona dolara na svoju kampanju 2016. godine i pobijedio na izborima. Zatim se nekoliko dana kasnije složio da potroši dodatnih 25 miliona dolara kako bi riješio tužbe zbog prevare povezane sa Tramp Univerzitetom. Do trenutka kada se uselio u Ovalnu kancelariju, njegov bilans stanja je prikazivao samo 76 miliona dolara u gotovini. Manje od polovine od 192 miliona dolara koliko je prijavio na početku kampanje.

Spor početak

Vlast nije puno pomogla Trampovim finansijama – barem ne u početku. Sigurno je pokušavao da unovči predsjedništvo. Poznato je da je Mar-a-Lago pretvorio u „zimsku Bijelu kuću“. Preusmjerio je milione dolara iz svoje kampanje u svoj biznis, ponudio da se konferencija G7 svjetskih lidera održi u njegovom golf odmaralištu i tako dalje.

Međutim, ništa od toga nije nadoknadilo štetu koju je politika nanijela Trampovom brendu. Dinamika je bila očigledna unutar Tramp International hotela u Vašingtonu, gdje je lobi bio pun moćnika. Ali nije bilo dovoljno svakodnevnih gostiju u sobama iznad, što je dovelo do gubitaka iz godine u godinu. U cijelom njegovom portfoliju, procijenjena operativna dobit se kretala oko 150 miliona dolara u 2018. i 2019. godini, što je pad od približno 18% u odnosu na nivo prije predsjedništva.

Erik Tramp (Eric Trump), koji je pomagao u vođenju porodičnog biznisa dok je njegov otac služio kao predsjednik, kanalisao je svog oca u projektovanju da sve ide dobro. Ali za razliku od oca, on je priznao očigledne izazove. „Da li je predsjedništvo korisno?“ Erik se zapitao naglas dok je sjedio za stolom u Kuli Tramp početkom 2017. „Morate to sagledati s obe strane. Ako govorite o postojećim sredstvima, ona rade nevjerovatno. Ako govorite u cjelini, žrtvovali smo se kako bismo mu omogućili – i on se žrtvovao – da preuzme najvišu funkciju u svijetu“.

Uticaj pandemije

Međutim, nije bilo moguće prikriti probleme kada je pandemija pogodila. Trampova procijenjena operativna dobit pala je na minimum od 110 miliona dolara. Njegovih pet hotela u potpunom vlasništvu bilježilo je procijenjene gubitke od 23 miliona dolara. Još veći problem: njegovi komercijalne nekretnine, gdje su zakupci pod dugoročnim ugovorima ostali uprkos političkim previranjima, počeli su da pokazuju znakove nevolje.

Trump Organization je ponovo pregovarala o zakupu sa Gućijem (Gucci), glavnim zakupcem u kuli Tramp, smanjujući procijenjen iznos od sedam miliona dolara sa njihove kirije. Zauzetost je pala sa 89% na 75% u zgradi na 40 Wall Street, dok je zgrada klizila ka prezaduženosti.

Ispao sa Forbes liste

U trenutku kada je Tramp napustio kancelariju, imao je procijenjenu vrednost od 2,4 milijarde dolara, što je pad sa približno 4,5 milijardi dolara koliko je imao na dan kada je najavio svoju kampanju 2016. u atrijumu Kule Tramp. Osam mjeseci nakon završetka njegovog predsjedničkog mandata, Tramp je zvanično ispao sa liste Forbes 400 prvi put u 25 godina.

Dana 20. oktobra 2021, otprilike dvije nedjelje nakon što je ispao sa liste Forbes 400, Tramp je ponovo bio domaćin svojim „šegrtima“ u Mar-a-Lagu. Klub se izdvojio kao svijetla tačka tokom njegovog predsjedništva, jer je postao sve više povezan sa politikom. Neki starosjedioci nisu voljeli promjenu i odlučili su da odu, što je zapravo koristilo Trampu. Što je više njih napustilo članstvo, to je više novih članova mogao da primi, naplaćujući sve veće naknade za učlanjenje.

Golf dobro posluje

Oslobođen Bijele kuće, Tramp je usredsrijedio svoj svijet u Mar-a-Lagu i pozvao one koji su mogli da napišu čekove za koje se priča da su blizu milion dolara da se pridruže ekstravaganciji. Njegov računovodstveni izvještaj je pokazao skok u prihodima od učlanjenja sa tri miliona dolara u 2020. na 11 miliona dolara u 2021, čime su profiti više nego udvostručeni na 15 miliona dolara te godine.

Slični trendovi su se odigrali i u njegovoj kolekciji golf terena, nekada sporednoj stavki u njegovom portfoliju, koji su dobili podsticaj od pandemije i iznenada počeli da ostvaruju više od 40 miliona dolara procijenjene operativne dobiti godišnje, u odnosu na 17 miliona dolara 2020. godine.

Uprkos svim novim prihodima, i dalje nije bio voljan da previše investira u svoj medijski startap. Kako se opekao poznatim bankrotima iz prethodnih decenija, postao je oprezniji u starosti. „Politika je odlična jer ne trošiš novac“, rekao je Tramp za Forbes 2015. godine, tvrdeći da nema šanse da se njegova neto vrijednost smanjila. „Ne možeš napraviti loš dogovor, razumiješ“.

Novi finansijer

Takva finansijska uzdržanost ostavila je Mosa i Litinskog, bivše takmičare u Šegrtu, da traže druge investitore. Krajem oktobra, prikupili su više od šest miliona dolara zahvaljujući pomoći Roja Bejlija ( Roy Bailey), starog poslovnog saradnika Rudija Đulijanija (Rudy Giuliani), kao i Kenija Truta (Kenny Troutt), milijardera iz industrije višeslojnog marketinga iz Dalasa, prema dokumentima koje je pribavio Forbes.

Zatim su tog sudbonosnog dana u oktobru 2021. šegrti ponovo došli u Mar-a-Lago sa gostom, zapanjenim finansijerom po imenu Patrik Orlando (Patrick Orlando), koji je bio u poziciji da obezbijedi skoro 300 miliona dolara koje je sakupio u kompaniji za specijalne namjene.

Pod ogromnim lusterima, Tramp i Orlando su potpisali dokumente kojima su sklopili SPAC sporazum koji bi spojio Orlandov javno trgovani fond sa Trampovim privatnim preduzećem. Time su pripremali Trampovu medijsku i tehnološku grupu za izlazak na berzu uprkos tome što praktično nije imala poslovnu operaciju.

U suštini, samo su Trampa izveli na berzu. Potpisali su papire, objavili saopštenje za javnost i čekali reakciju tržišta. Kada je sjutradan zazvonilo zvono, akcije SPAC-a su podivljale – na osnovu mogućnosti spajanja – na kraju skočivši sa 10 na 175 dolara, privremeno implicirajući post-spajanje vrijednosti od oko 30 milijardi dolara. Orlando je počeo da prikuplja dodatnih milijardu dolara od institucionalnih investitora. „Znate, stvarno želim da izgradim kompaniju vrijednu 100 milijardi dolara“, rekao je svojim partnerima, držeći bocu Veuve Clicquot-a. „Mislim da je ovo tim koji to može da uradi“.

Neokrznut

Pogriješio je. Spajanje je završilo zapleteno u mrežu istraga. Orlandov vlastiti SPAC ga je otpustio; zatim je Komisija za hartije od vrijednosti i berze (SEC) podnijela tužbe za prevaru. Poslovni partner po imenu Erik Svider je uskočio sa znatno manjim ambicijama. „Cilj ovdje je da se završi spajanje“, objasnio je. „To je to. To je jedini fokus“.

Na kraju, SPAC je riješio svoje probleme sa Komisijom za hartije od vrijednosti i berze, nastavljajući sa spajanjem i plaćajući kaznu od 18 miliona dolara. Akcionari jedva da su trepnuli, podižući cijenu akcija spojene kompanije čim su počele da se trguju, 26. marta, pod simbolom DJT – istim simbolom koji je Tramp koristio za kazino kompaniju koja je dva puta bankrotirala. Akcije su skočile 59% za manje od jednog dana. To je povećalo vrijednost Trampovog udjela na 6,3 milijarde dolara i podižući njegovo ukupno bogatstvo na 8,1 milijardu dolara, najviše što je ikada bilo.

Od tada, cijena akcija – a time i Trampovo bogatstvo – divlje oscilira, uglavnom opadajući kako se otkriva realnost samog posla. U trenutku kada su se tržišta zatvorila u utorak, investitori su vrednovali njegov udio na 1,9 milijardi dolara, spuštajući Trampovo bogatstvo na procijenjenih 3,9 milijardi dolara, sa 4,3 milijarde dolara prije nekoliko nedjelja. Ali s obzirom na to da Tramp nije gotovo ništa investirao u ovaj poduhvat, on je i dalje daleko u plusu.

U ovom trenutku, cijena akcija je toliko odvojena od osnovnih finansijskih pokazatelja kompanije da je učinak Trampove medijske i tehnološke grupe gotovo nebitan. Ono što je najvažnije su emocije Trampovih sljedbenika. Te emocije će odrediti koliko on može da izvuče iz svog udjela.

I sa jednom akcijom ima kontrolu nad kompanijom

Izgleda da je svjestan da je njegova kompanija na društvenim mrežama precijenjena. Prije nego što je kompanija izašla na berzu, sam je rekao, u svom finansijskom izvještaju, da ona vrijedi ne više od 25 miliona dolara. Nema razloga da vrijedi više danas, s obzirom na to da su njeni prihodi opali od tada, a Trampova vjerovatnoća da postane sljedeći predsjednik smanjena nakon što je Džo Bajden (Joe Biden) napustio trku.

Posao ima neobičnu strukturu koja mu omogućava da zadrži 55% kontrolnih glasova, čak i ako proda sve osim jedne od svojih 115 miliona akcija. Mjesecima su njegove akcije bile pod ograničenjima koja su ga sprečavala da ih prodaje, ali ta ograničenja su sada pred istekom. Prodaja otprilike 60% kompanije za društvene mreže odjednom, ili čak u pristojnim količinama, mogla bi srušiti cijenu akcija – i ostaviti ga sa manje. Njegov izazov je kako zadržati povjerenje svojih najvjernijih sljedbenika da je posvećen kompaniji, a istovremeno prodavati akcije tim istim ljudima.

Možda će mu brzo biti potreban novac. Tramp trenutno ima procijenjenih 413 miliona dolara likvidnih sredstava na svom bilansu stanja nakon prodaje hotela u Vašingtonu i golf terena u Njujorku.

Ali sudija u Njujorku, koji je utvrdio da je milijarder preuveličavao svoje bogatstvo prilikom sticanja obje nekretnine, presudio je da mora da vrati profit od obje transakcije, što pokriva dio od 566 miliona dolara koje duguje. Bivši predsjednik se žalio.

„Ne treba mi novac“

U međuvremenu, daje sve od sebe da pomogne cijeni akcija. „Mnogi ljudi misle da ću prodati svoje akcije. Znate, vrijedne su milijarde dolara“, rekao je novinarima prošle nedjelje. „Ali ne želim da prodajem svoje akcije. Neću prodati svoje akcije. Ne treba mi novac“.

Ipak, prodaja akcija bila bi prevarna odluka, ali i ona koja bi mogla omogućiti Trampu da osigura prvu milijardu dolara zarade od politike u istoriji SAD-a, potencijalno cementirajući njegovo dugoročno mjesto na Forbes listi 400, listi kojom je bio opsjednut još od njenog prvog izdanja 1982. godine. „Čovjek je najnasilnija od svih životinja,“ citiran je u tom prvom izdanju, „i život je niz borbi koje se završavaju pobjedom ili porazom“

Izvor: Forbes Crna Gora