Nova državna avio-kompanija Air Montenegro je za godinu od početka komercijalnih letova 10. juna prošle godine prevezla skoro 200.000 putnika. Vršiteljka dužnosti direktorice kompanije Dragana Frantov Nikolić u intervjuu Vijestima kaže da mogu biti zadovoljni tim rezultatom jer su ga ostvarili u periodu pandemije, rusko-ukrajinske krize i na samom početku poslovanja uz mnogo drugih otežavajućih okolnosti.
Frantov Nikolić je na ovu funkciji imenovana krajem marta ove godine, nakon što je prethodni direktor Predrag Todorović podnio ostavku. Ona je od početka rada Air Montenegra bila njegov komercijalni direktor, a prethodno je rukovodeće pozicije imala u Air Serbia.
Bivša avio-kompanija Montenegro Airlines je u najboljim godinama prije korone godišnje prevozila oko 600.000 putnika.
Koliko je Air Montenegro prevezao putnika od početka rada? Lani ste godinu završili sa gubitkom od skoro pet miliona eura, kakav rezultat očekujete ove godine?
Kada uzmemo u obzir pandemiju, zatvorena tržišta, sami početak poslovanja i niz drugih otežavajućih okolnosti, kao i činjenicu da smo sa letovima počeli u junu mjesecu, možemo biti zadovoljni sa skoro 200.000 prevezenih putnika za prvu godinu. Najave za ovu sezonu su jako dobre i očekujemo još bolje rezultate. Nadamo da će epidemijska situacija biti stabilna i da konflikt u Ukrajini neće u drastičnoj mjeri umanjiti interesovanje inostranih turista sa nekih drugih, zapadnih tržišta.
Istakla bih, ipak, da smo za samo godinu već udvostručili broj destinacija ka kojima letimo i značajno povećali broj frekvencija na nekim postojećim rutama. Kompanija je osnovana u jeku pandemije, kada su mnoga tržišta bila zatvorena tako da smo se od starta prilagođavali neizvjesnoj situaciji i fokusirali se tada na regionalna tržišta. Nakon dužeg perioda se otvaraju tržišta, ali i novi izazovi u avio-industriji. Naime, veliki broj avio-kompanija i aerodroma tokom pandemije je otpustio značajan broj zaposlenih jer je cijeli saobraćaj bio sveden na minimalan broj letova. Sada međutim imamo situaciju da kompanije nisu očekivale naglo otvaranje tržišta, zbog čega se suočavaju sa novim problemima. Samo na aerodromima u Parizu npr. fali više hiljada ljudi, a slično je sa svim velikim evropskim aerodromima, dok avio-kompanije otkazuju letove jer nemaju dovoljan broj pilota i posade. Nedostatak radne snage na aerodromima dovodi do kašnjenja i problema u realizaciji letova velikog broja avio-kompanija,dok se zbog povećanog obima posla i nedovoljnih kapaciteta organizuju i štajkovi radnika. Air Montenegro se npr. još prije par mjeseci dogovorio 0 dva leta sedmično na liniji Podgorica-Kopenhagen kao i dane i vrijeme letova, da bi se upravo zbog ovih problema na aerodromu u Kopenhagenu dovela u pitanje realizacija letova. Ipak, posle dužeg perioda pregovora, uspjeli smo da dođemo do kompromisnog rješenja tako da ćemo početi sa saobraćajem jednom sedmično u junu, dok su od jula planirana dva leta sedmično.
Kao i kod svakog projekta i biznisa, prve godine su period ulaganja tako da treba posmatrati sve dugoročnije. Air Montenegro i pored drastičnog rasta cijena goriva, racionalizuje svoje poslovanje, nastavljajući da razvija avio-povezanost Crne Gore.
Da li vjerujete da Air Montenegro može imati pozitivno poslovanje, ili da bude na nuli uz minimalnu i zakonitu pomoć države?
Važno pitanje, prije svega, jeste da li je i zbog čega Crnoj Gori potrebna nacionalna avio-kompanija. Mišljenja sam da država koja ima svoju avio-kompaniju vidi prije svega sve benefite koje ona donosi i da glavni cilj nije u profitu te kompanije.Svaka zemlja ima određene prioritetne strateške ciljeve koji se donekle mogu razlikovati od zemlje do zemlje, ali ako govorimo o Crnoj Gori, fokus je prvenstveno na razvoju turizma kao glavne privredne grane, koja predstavlja i jednu od najperspektivnijih djelatnosti u budućem ekonomskom napretku zemlje. Posmatrano u geografskom smislu, Crna Gora se nalazi van glavnih pravaca i magistralnih evropskih koridora.
Zbog toga je,između ostalog, jako važna i izgradnja auto-puta. Iako to podrazumijeva velika finansijska stredstva, na taj način se ulaže dugoročno u budućnost Crne Gore kao turističke destinacije koja, uz bogatu ponudu prirodnih ljepota, planina, obale, ekskluzivnih mjesta treba da uporedo razvija i saobraćajnu infrastrukturu. Dio te infrastukture je i avio-saobraćaj.Profil putnika i način putovanja se značajno promijenio poslednjih decenija i ono što je za većinu zajedničko je da žele brz i siguran transfer do udaljenih destinacija, zbog čega i biraju avio-prevoz, ili ukoliko se odlučuju za putovanje kopnenim putem, biraju zemlje koje su povezane auto-putevima.Ovdje bih se osvrnula koliko je npr. potpuno nova avio-linija koju je
Air Montenegro uspostavio prošle godine između Tivta i Banjaluke ispravna odluka jer se upravo na tom primjeru vidi koliko je za turiste važno da što manje vremena provedu u putu. Ova dva grada su udaljena oko sedam sati (pod uslovom da se ne čeka na granici) vožnje automobilom, dok let traje svega 40-tak minuta, zbog čega su se mnogi odlučili da dođu avionom Air Montenegra u Crnu Goru. S obzirom na to da su tokom cijelog prošlog ljeta bili popunjeni svi letovi na ovoj ruti, zbog velikog interesovanja, ove godine smo odlučili da umjesto dva, letimo tri puta sedmično. Ovo sve govori i koliko je važno prepoznati i iskoristiti mogućnosti,ali i brzo reagovati na promjene na tržištu.
Nacionalna avio-kompanija, u odnosu na privatne i low cost kompanije čini dostupnom i povezanom zemlju i tokom zimskog perioda, a ne samo tokom mjeseci visoke sezone.
Air Montenegro je ove godine pokrenuo puno novih destinacija, od kojih je dio sezonskog karaktera, dok smo ka Beogradu,Ljubljani, Istanbulu letjeli tokom cijele godine i planiramo da nastavimo, dodajući još neke cjelogodišnje linije. Želimo da dodatno razvijemo postojeća i neka nova tržišta, kako bi u određenoj mjeri smanjili sezonalnost našeg tržišta i imali više linija koje će saobraćati tokom cijele godine. Air Montenegro treba da bude projekat koji služi građanima na kojem će zajedno sa svim relevantnim državnim institucijama, organima, organizacijama udruženo raditi na promociji zemlje,unapređenju usluge,štiteći interese države. Da bi nacionalni prevoznik razvijao tržišta, potrebni su dobri bilateralni odnosi zbog mogućih ograničenja ili podsticaja koji postoje između država,viznog režima i sl., što su nadležnosti ministarstava koja se bave vanjskim poslovima, ambasada, konzularinih predstavnika. Pored toga,bitna ulogu ima i ministarstvo koje se bavi privrednom granom koja će imati najviše benefita, što je u slučaju Crne Gore turizam, uz niz drugih aktera koji treba da su podjednako i konstantno uključeni u poslovanje nacionalne avio-kompanije.
Šta bi država mogla uraditi da pomogne kompaniji?
U EU je definisan PSO (Public Service Obligation obaveza javne službe) koji reguliše obaveze za države članice EU i za one države koje su u postupku pridruživanja da prilagođavaju svoje zakonodavstvo u oblasti programa olakšica za vazdušni saobraćaj. Jedan od načina na koji se može realizovati veća dostupnost Crne Gore kao destinacije jeste upravo kroz projekat PSO, tj. javni poziv države Crne Gore za nabavke usluga od opšteg ekonomskog interesa.Da je javni poziv PSO realno potreban i moguć za realizaciju u Crnoj Gori zaključak je i UNDP-a u izvještaju o uslovima i mogućnostima uvođenja PSO avio-linija u Crnoj Gori. Treba istaći i da je ulaganje u bilo koji vid saobraćajne infrastrukture izraženo kapitalno intenzivan, ali da ipak ulaganje u vidu podrške uspostavljanju avio-veze mnogo brže za realizaciju i da donosi brži povrat investicije u odnosu na sve druge vidove saobraćaja.
PSO će zavisiti od strategije i odluke Vlade i ministarstava koji treba da prepoznaju zajedničke interese i da kreiraju dugoročni plan. Samo na taj način crnogorska nacionalna avio-kompanija može u pravom smislu da se dalje razvija i doprinosi privredi, državi i svim njenim građanima. Dakle, za ovakav projekat protrebna je jasna vizija, dugoročan plan i temeljan pristup svih. Primjera radi, u Hrvatskoj je 2016.godine objavljen poziv za 10 PSO linija, u dva odvojena projekta za period 27.3.2016. do 28.3.2020.godine iz Dubrovnika, Splita, Zagreba, Osijeka i Rijeke. Za ovaj PSO Republika Hrvatska izdvaja 12,6 miliona eura godišnje. Javni poziv Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije iz 2019. godine, koji se odnosi na 2020. i 2021. godinu je predvidio za svaku godinu iznos od po oko 5,1 milion eura godišnje, a ključni razlog je privlačenje stranih direktnih investicija kroz mogućnost da se sa direktnim letovima od nekoliko sati dođe sa željene destinacije iz Evrope. Uz to, da bi se pokrili ukupni troškovi avio-prevoznika za letove od Niša i Kraljeva ka gradovima Evropske unije, Istanbulu, Beogradu i Tivtu država planira da izdvoji 23,7 miliona eura. Republika Sjevena Makedonija je uredbom Vlade iz 2018.godine definisala da će sufinansiranje dobiti u periodu 2018 2021. godine ona avio-kompanija koja obezbijedi najveći broj destinacija u redovnom saobraćaju sa aerodroma Skoplje i Ohrid, dok je posljednji javni poziv iz decembra 2018. godine finansijski vrijedan pet miliona eura u tri godine i odnosi se na minimalno dvije nove linije iz Skoplja i četiri iz Ohrida.
Koliko aviona u svom vlasništvu i zakupljenih sada ima Air Montenegro?
Air Montenegro u svom vlasništvu ima dva aviona tipa “embraer E195“. Pored ova dva, nacionalni avio-prevoznik od početka maja koristi i treći avion vazduhoplov tipa „errbas A320“ koji je za predstojeću glavnu ljetnju turističku sezonu uzela u zakup od hrvatske avio-kompanije “Trade Air“. Sa 180 sjedišta ovaj avion je značajno većeg kapaciteta u odonosu na “embraer“ i možemo već sada reći da smo zadovoljni popunjenošću linija koje pokriva.
Na ovakav potez smo se odlučili zbog konkurentnosti koju veći kapacitet aviona pruža, kao i značajno većeg broj destinacija u odnosu na prošlu godinu i planirane čarter letove. Cilj nam je da dovedemo što veći broja turista tokom ljetnje sezone i da građanima Crne Gore omogućimo da stignu do što više željenih destinacija.
Da li su riješeni problemi sa stečajnom upravom Montenegro Airlines oko članstva u IATA-i?
Air Montenegro je inicirao razgovore sa kompanijom Montenegro Airlines u stečaju kako bi se na Air Montenegro izvršio prenos postojećih YM/409 IATA kodova koje je ranije koristio MA. Od samog početka cilj nam je da se na najefikasniji i najracionalniji način iskoriste postojeći resursi, ali dogovor sa stečajnom upravom nije postignut i cijeli postupak i dalje traje.
Nadamo se da ćemo, ipak, postići dogovor jer bismo u suprotnom morali da se opredijelimo za alternativna rješenja koja su u ovom trenutku manje optimalna za crnogorsku nacionalanu avio-kompaniju, a samim tim i državu.
Na koliko destinacija sada letite, i da li tokom ljeta planirate neke nove i koje?
Air Montenegro povezuje Crnu Goru sa više od 10 različitih destinacija i evropskih metropola Cirih, Frankfurt, Istanbul, Kopenhagen, Lion, Ljubljana, Beograd, Nant, Pariz, Prag, Banjaluka. Na linijama koje smo imali prošle godine, ovog ljeta će biti i dodatni letovi pa će tako iz Tivta za Banjaluku, umjesto dva, biti tri leta sedmično, dok je Istanbul uz Beograd sada najfrekventnija linija sa svakodnevnim letovima iz Tivta. Air Montenegro je počeo sa letovima u junu prošle godine i tada smo otvorili direktnu liniju iz Tivta za Istanbul koju smo razvijali tokom cijele godine, prepoznajući veliki potencijal ovog tržišta. Da smo uspjeli u tome govori i činjenica da je sada i Turkish Airlines uveo letove iz Tivta, prepoznajući značaj i potencijal linije. Istanbul je važan evropski hub preko kojeg u Crnu Goru dolaze turisti ne samo iz Turske, već iz drugih tržišta zbog čega je važno da Crna Gora bude povezana sa velikim centrima sa što više letova tokom cijele godine, ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Želimo da na isti način razvijamo i neka druga tržišta kao što je Republika Češka, Izrael, Jermenija… jer vjerujemo da se i tu otvaraju mnoge mogućnosti za dalje unapređenje saradnje.
U susret glavnoj ljetnjoj sezoni, nacionalna kompanija organizuje brojne čarter letove ka Tel Avivu, Katovicama, Jerevanu i Bratislavi. U planu su čarter letovi i ka nekim egzotičnijim destinacijama, što zavisi od usvajanja bezviznog režima. Veći broj destinacija je rezultat posvećenosti i temeljnog rada cijelog Air Montenegro tima te smo izuzetno ponosni na to što smo uspjeli i pored brojnih izazova da sve planove realizujemo i obezbijedimo nove avio-linije.
Kako rast cijena goriva i kriza u Ukrajini utiču na kompaniju?
Kada imate uticaj pandemije na svjetsku ekonomiju koja se još uvijek nije u potpunosti oporavila, a na koju se dalje odražava situacija u Ukrajini, i rekordan rast cijena naftnih energenata, teško je govoriti kakve će posljedice ostaviti na manja tržišta kao što je Crna Gora. Samo u odnosu na prošlu godnu cijena goriva se uvećala za više od 100% i jasno je da na to avio-kompanija nema uticaj, ali to utiče na kompaniju, tj. ukupne troškove. Air Montenegro posluje u tržišnim uslovima i prilagođava svoju ponudu potražnji tako da nije u mogućnosti da kompenzuje povećanje cijene goriva sa tolikim povećanjem cijene karte.
Želimo da razvijamo linije, trudeći se da zadržimo konkurentne cijene jer nam je prioritet da omogućimo dolazak što većeg broja turista tokom sezone koji će boraviti u Crnoj Gori. Ne smijemo zaboraviti da su susjedna Hrvatska i Albanija tržišta sa velikim brojem direktnih linija i bogatom ponudom, zbog čega je važno naći najbolji način kojim će se Crna Gora pozicionirati na turističkoj mapi. Za sve to je naravno potrebna prije svega promocija zemlje na inostranim tržištima, podrška svih relevantnih državnih insititucija i direktna avio-povezanost, uz konkurentne cijene.
Izvor: Vijesti
