Nakon mjeseci teških pregovora, Evropski parlament u utorak je dao svoj blagoslov za budžet EU-a koji obuhvata razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Svi uslovi navedeni u julskoj rezoluciji – koja je uslijedila nakon političkog sporazuma na najvišim nivoima između Evropskog parlamenta, irskog predsjedništva i Evropske komisije – napokon su ispunjeni. Ukupni budžet za sljedećih sedam godina je 960 milijardi eura u obavezama i 908 milijardi eura u plaćanjima (prema cijenama iz 2011. godine)
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prvo, Evropski parlament tražio je da se višekratni nedostaci u isplatama, koji su gotovo onemogućili Evropskoj komisiji da ispuni svoje pravne i finansijske obveze u posljednjih nekoliko godina, isprave kako bi se izbjeglo da 2014. započne deficitom. Države članice pristale su da dodaju još 3,9 milijardi eura za 2013.
Drugo, Evropski parlament takođe je insistirao na tome da se sve pravne podloge za različite EU programe finaliziraju na temelju suodlučivanja između Evropskog vijeća i Evropskog parlamenta. Kao rezultat toga, na ovoj plenarnoj sjednici glasaće se o mnogim važnim programima.
Treće, Evropski parlament insistirao je na osnivanju radne grupe koja će se baviti pitanjem ‘vlastitih resursa’ i reformom dohodovnih aranžmana EU-a, s obzirom na to da je trenutni sistem, sa svim svojim izuzecima, popustima, različitim izvorima finansiranja i zavisnosti o nacionalnim budžetima postao neobjašnjiv. Države članice pristale su na osnivanje ove grupe, koja će odmah početi s radom.
Sporazumom Evropskog parlamenta u junu 2013., osigurani su ključni prioriteti u pregovaračkom mandatu. Među njima je i puna fleksibilnost, čime se omogućava preseljenje neplaćenih sredstava između godina i široka fleksibilnost za obaveze, kako između godina, tako i između kategorija izdataka. Ova je fleksibilnost potrebna kako bi se osiguralo korišćenje svakog eura tamo gdje je najpotrebnije, pogotovo sada kada se godišnji budžeti smanjuju.
Drugi ključni uspjeh Evropskog parlamenta jest umetanje ‘revizijske klauzule’, u kojoj će se od Europske komisije zahtijevati predstavljanje pregleda i funkcionisanja Višegodišnjeg finansijskog okvira u 2016., uz puno uvažavanje ekonomske situacije u to vrijeme. Zastupnici takođe traže da se skrati razdoblje trajanja finansijskog okvira sa sedam na pet godina.
Izvor: tportal.hr
Foto: tportal/presseurope.eu
